Orkanski visovi

Pikanterije u prevodu titlova za filmove i TV emisija

Napisala: Valentina Branković

Stalno usavršavanje prevodilaca stranih televizijskih emisija u 21. veku potrebnije je nego ikada ranije, jer ako je XX vek bio doba bujanja nauka, sadašnje vreme je doba njihove eksplozije.

U svom radu, prevodioci se često susreću sa terminima koje nisu imali prilike da sretnu i nauče za vreme redovnih studija što otežava njihov posao čineći ga posebno odgovornim, za neke pojmove baš prevodioci prvi uvode termine u naš jezik.

Nije šala: prevodioci su večiti učenici. Kako drugačije nazvati osobu koja čitavog radnog veka prelistava enciklopedije, rečnike, priručnike kako bi što vernije i tačnije prevela neki tekst? Funkcionisanje sistema maternjeg i stranog jezika najbolje je vidljivo u procesu prevođenja, a javnosti je rezultat napornog rada vidljiv uglavnom u prevodu stranih televizijskih emisija i filmova naravno.

Šta se prevodi za televiziju?

Teoretičari televizije davno su primetili: “slika uvek deluje kao element nadzora zbog čega je  odgovornost prilikom prevođenja veća. Postoji primetna razlika u prevođenju knjiga, časopisa, blogova, članaka ili dramskih scenarija za potrebe emitovanja na televiziji. Ali, napominjemo jednu stvar zajedničku za prevođenje svakog teksta: osećaj mere mora biti sveprisutan.

Ono što je ključno je raznovrsnost sadržaja koji se prevodi, spomenimo nekoliko:

– direktne slike stvarnosti
– dokumentarno-obrazovni sadržaji
– umetnički tekstovi

1) Direktne slike stvarnosti su u stvari dnevne vesti i prenosi raznovrsnih događaja. Vesti su naravno pisane osnovnim novinarskim jezikom, jezičke konstrukcije su jednostavne (kao i sintaksa i leksika). Tekstovi za vesti se pišu i retko kad se direktno, simultano prevode. Kod prenosa događaja treba obratiti dosta pažnje. Naime, tokom prenosa Novogodišnjeg koncerta, Olimpijade, ili otvaranja Svetske izložbe prevodilac (ponekad i komentator) je dužan da tačno i odmah prevede ono što se zbiva u realnom vremenu. Dakle, prevodilac mora biti brz, jasan i sažet u izlaganju.

2) Dokumentarno-obrazovni sadržaji zahtevaju na prvom mestu veliko znanje oblasti iz koje se izveštava, a zatim i besprekornu tačnost, jasnost i podsticajnost. Svi znamo kako je grozan osećaj kad doživimo raskorak između slike i teksta. „Damsel fish“ se pogrešno prevodi kao riba-devica (riba je češljoustke); riba „wrasse“ se naziva rase umesto usnača. Mora postojati apsolutna tačnost. Obavezno je vizuelno upoznavanje sa materijalom koji se prevodi – u suprotnom  dolazi do smešnih situacija kada se neki hemijski eksperiment objašnjava čudnim terminima „Although a glass is fairly smooth, it in fact has little bits sticking up“ – Iako je čaša prilično mirna, ipak se po njoj nešto kreće (tačan prevod bi bio Čaša je prilično glatka, mada ima mala ispupčenja).

3) Kod umetničkih tekstova u emisijama koje se bave analizom muzike, književnosti, filma itd. naglasak je sa tačnosti pomeren na estetičku dovoljnost, poetsku sažetost i ubedljivost. U TV drami „Orkanski visovi“ na primer, nije dobro da junakinja Kejt traži neku stvar u klozetu ili plakaru (treba prevesti reč closet) jer su ove reči mnogo kasnije ušle u savremeni rečnik. Treba upotrebiti starinsku reč dolap ili škrinja. Primera ima bezbroj.

Tehnički deo prevođenja za televiziju

Što se tehničkog dela prevođenja titlova tiče, mnogo je grešaka na sajtovima za skidanje titlova. Ne bih htela poimence da navodim o kojim se tačno sajtovima radi, ali nije mi jasno kako ne smeta osobi koja prevodi da u dva reda titla stane teksta za čitavu stranicu scenarija?

Poznata je činjenica da se sporije čita nego što se govori, prema tome, gledalac nikako ne može da razume i prati radnju i dijaloge uz više od 40 karaktera u jednom redu.

Dok su se titlovi kucali na papiru pa direktno prenosili na slajdove sa izvornim filmom- sve je bilo besprekorno. Nema više priređivanja teksta, lektorisanja od strane stručnog lica, višestepene provere prevoda. Nema preciznog titlovanja, veoma često se titlovi preskaču, brišu ili premeštaju u drugi red. Gledalac se tako (ako ne poznaje dovoljno jezik pa prečuje ton) potpuno izgubi u jurcanju da stigne da pročita i vidi sliku.

Prevod tj. titlovanje filma može biti besprekorno odrađen zadatak, ali ako tehnički nije izveden kako valja, sve je uzalud. Dakle, imajte na umu da je čitanje sporije od govora i poštujte integritet filmske slike.

Šta nam smeta u titlovima?

Prateći prevode filmova i ostalih stranih emisija koji se prikazuju na televiziji dolazi se do izvesnih zaključaka na koje želimo da ukažemo u ovom tekstu. Ima nekih specifičnih problema, promašaja takoreći na koje je dobro obratiti pažnju i koji nam mogu biti od koristiti ako se kritički postavimo prema njima.

1) Jedan od problema koji smetaju lingvistima jeste: nedovoljno stručno znanje prevodiočevog maternjeg jezika koje je ponekad nepotpuno i smešno. Te omaške, promašaji i nesrećno rešene situacije su na primer: nepoznavanje rodbinskih odnosa (imena, naziva članova šire srpske porodice). U nekim zapadnoevropskim jezicima izgubili su se, stopili jedni sa drugima ili zakržljali takvi nazivi pa za engleske reči aunt i uncle u srpskom jeziku postoje tri odvojena značenja: tetka, teča ili ujak. U titlu nekog filma bez potpunijeg konteksta nismo sigurni o kome se radi. Francuski cousin u srpskom jeziku samo je nejasna oznaka izdanka na rodoslovnom stablu (rođak). Ako u titlu piše „Tast gospođe Renije je veoma bogat čovek…“ prevodilac pravi grešku jer gospođe imaju samo svekra (beau-père). Isto tako muški lik u TV drami ne može imati svekra već tasta. Frazu „Il mio cognato“ – moj zet ili dever, (muški) prevodilac prevodi sa moj šurak. Dobar poznavalac leksike mora na ovo obratiti pažnju.

2) Neznanje pojedinih izraza. Uvek sam volela bogatstvo poslovica, idioma i izreka u jezicima. Čini mi se da današnji prevodilački rad, posebno u komercijalnim filmovima (prevod trilera, hit-serija, blokbastera) nije na zadovoljavajućem nivou. Pretpostavljam da se angažuju učenici, studenti, srednjoškolci ili elektronski online prevodioci da bi se posao što pre obavio i film sa titlom stigao u bioskope. Svega sam se nagledala i načitala poslednje decenije. Naziv filma „Single white female“ preveden je kao Neudata belkinja, film „Rain Man“ kao Pokislo čeljade, „Come to see paradise“ kao Dođi da vidiš paradajz. Doslovni prevod izraza as a frog in water preveden kao žaba u vodi. Variety show (varijete ili vodvilj) preveden kao raznovrsna priredba. „This highway has a lot of traffic at noon“ – Ovaj autoput u ponoć ima mnogo trafika?! Ove greške možda najviše padaju u oči. Za prevodioca koji sluša izgovorene rečenice tokom gledanja filma veoma je bitno da ga ono što pročita ne nervira. Evo još nekoliko neverovatnih prevodilačkih bisera: engleski izraz wish bone se ne prevodi nikako kao pileće kosti, već kao jadac. Wise guy ne znači pametan momak već pametnjaković (u američkom engleskom, kolokvijalno); provision ne znači provizija (commision) već pribavljanje, obezbeđenje, zalihe (ako je reč u množini). Jednostavno se mora koristiti literatura, ako nismo sigurni u značenje nekog izraza, to bar danas nije teško.

3) Sitne greške. Kada se iz situacije u dramskoj radnji jasno vidi i zaključuje o čemu se zapravo radi, prevodilac može sitnim jezičkim upadicama da poremeti smisao. U filmu je jedan od likova schoolmistress (nastavnica koledža) za koju prevodilac kaže učiteljica. „My late husband was…“  može značiti Moj poslednji muž (razveden od gospođe, ali i dalje živ), ali isto tako može biti i Moj pokojni muž. Mora se pratiti radnja filma. Često novi, mladi prevodioci koji tek uče jezik, prevode evropske filmove sa nemačkog ili francuskog govornog područja sa engleskim titlom, misleći da će tako ići lakše. Greška u startu. Na primer u jednom francuskom filmu postoji scena u kojoj dete kleči i drži se za nogu. Neko prilazi i kaže „C’est un enfant blessé!“ prevodilac nepažnjom upotrebljava sličnu reč iz engleskog jezika napiše blaženo dete (blessed). U stvari detetu treba zaviti nogu jer je ono – ozleđeno.

4) Kalkiranje. U lingvistici ovaj termin označava “prenošenje pojedinih reči ili izraza iz jednoga jezika u drugi doslovnim prevođenjem njihovih elemenata” pa tako “Descriptive geometry” za nepažljivog prevodioca biće deskriptivna geometrija umesto nacrtna geometrija; “ten out of ten” je čista desetka, a ne “deset od deset” (čega god); term kao termin, ali u kontekstu je trebalo prevesti mandat ili semestar; Raw materials arrived at the factory” prevode kao Neobrađeni materijal je došao u fabriku, trebalo je prevesti kao Sirovine su dopremljene u fabriku. “A horse with white stockings” u jednom filmu bio je konj sa belim čarapama. Doslovni prevod ove fraze je za nas neprihvatljiv jer je to putonogi, putasti konj.

5) Ostale greške nastale poistovećivanjem površinske i dubinske strukture dvaju jezika. Naime, dešava se i iskusnom prevodiocu da pogreši jer nije obratio pažnju na “lažnog prijatelja”. To su parovi reči ili grafema u jezicima koji izgledaju isto, čak se isto izgovaraju, ali imaju različito značenje. Ove reči tokom prevođenja filmskog titla zaista predstavljaju problem u razumevanju konteksta. Zato, preporučujemo oprez i pamet u glavu: mislite na semantičke principe, na morfološke varijante, povezujte radnju filma sa vremenom u kom se ona dešava. Nemojte da “Герой французской кампании“ bude junak francuske kompanije (компания – društvo, udruženje) umesto junak vojnog pohoda (кампания kao ratni pohod, kampanja) . Ili da “He was born with a silver spoon” ne bude On je rođen sa srebrnom kašikom već da je mladić iz bogate kuće, imućan.

Neke od primera smo doslovno preneli iz tekstova o prevođenju za televiziju za 1982. i 1990. godinu Aleksandra Spasića i Dimitrija Buntića i knjige “Lažni prijatelji u engleskom jeziku” Živorada Kovačevića.

Ana Todorović Radetić

Objavila Ana Todorović-Radetić. Ana je vlasnica prevodilačke agencije Libra, Prevodioci.co.rs. Diplomirani je filolog za engleski jezik i književnost. Autorka je romana „Cvetovi agave“. Višegodišnje iskustvo na projektima prevođenja.
Na Twitter-u kao @Prevodioci.

komentara

Оставите одговор на Jasna Filipovic Bojic Obustavi odgovor

Zaštita: *

  • Na televiziji su previdi i tako i tako, imaju neki kvalitet, vidi se da rade školovani prevodioci. Ali prevodi na fimovma koji su „skinuti“ sa interneta, pa i na onim koji se prikazuju u bioskopima su blaga katastrofa. Prevode rade amateri, koji nemaju dobro poznavanje jezika, dosta se koristi Google prevodioc, Da nije tragično bilo bi smešno. Treba zakonom zabraniti da prevode i titlovanje rade ljudi koji nisu pkolovani za to.

  • Super tekst i treba da bude više ovakvih tekstova.
    Na kanalu National Geographic ili Animal Planet pre neki dan emisija „Collar of Duty“ (o psima dresiranim da pomažu hendikepiranim osobama) prevedena je kao „KAIŠ DUŽNOSTI“!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
    Kako stati tome na put!!!!!!!!!!
    Pisati direktno tim agencijama, ne znam da li je bila SDIMEDIA ili neka druga, trebalo je da zapamtim.
    Pozdrav

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.