103 najčešće greške u srpskom jeziku

Pod standardnim jezikom podrazumeva se autonoman vid jezika, normiran, elastično stabilan i funkcionalno polivalentan koji nastaje u onom trenutku kada se jedna etnička ili nacionalna grupa počne služiti tim jezikom i izvan okvira nacije.

Formiranje standardnog jezika je dug proces u kojem se teži da se ustale elementi njegove strukture, tj. proces tokom  kog jezik treba da se normira. Najbolje je kada jezik ima dovoljno vremena da se navedeni proces realizuje prirodnim putem, spontano, međutim standardni jezici najčešće nastaju svesnom intervencijom pojedinca ili grupe. Takav je slučaj i sa srpskim jezikom.

Srpski standard se najpre razvijao prema svakodnevnom govoru sela uz oslonac na jezik narodne književnosti, a onda su se uklanjale pojedine regionalne i dijalekatske razlike.

Jezik se ujednačavao, prihvatale su se pojedine crte gradskih govora da bi mu konačnu formu dao književni i razgovorni izraz glavnog grada. Kao rezultat standardizacije i normiranja jezika, pojavljuju se različiti priručnici, gramatike i pravopisi. Međutim, pravila data u navedenim priručnicima nisu definitivna.

Jezik se stalno menja iz različitih razloga, a zadatak lingvista je da te promene prate i one koje su dobre i opravdane- prihvate, a one koje nisu- isključe iz standarda.

U daljem tekstu biće predstavljene najfrekventnije jezičke nedoumice, te će biti izdvojeno šta je pravilno, a šta nije.

#1 Odvojeno i sastavljeno pisanje reči

  1. Ako je rečca li povezana s karakterom rečenice ili sa glagolom, piše se odvojeno: Da li si tu? Je li tako? U razgovornom stilu se javlja i uzrečica je li  koja se takođe piše odvojeno, a u množini se upotrebljava i oblik jelte.
  2. Rečca ne za negiranje se ne spaja s glagolima: ne znam, ne shvatam… Izuzeci su glagoli: neću, nemam, nemoj, nisam.
  3. Odvojeno se piše rečca i te koja služi za isticanje: i te kako.
  4. Kod prideva i imenica rečca NE srasta sa drugom reči, pa tako imamo nečoveka, neznanje, nezrelog ili nepismenog, a NE – ne čoveka, ne pismenog…
  5. Zamenice sa ni se pišu spojeno bez predloga, ali kada se upotrebe s predlogom, on razdvaja sastavnice: ni od koga, ni u što, ni sa čim.
  6. Pomoćna reč put piše se spojeno sa brojevima jedan, dva i tri: jedanput, dvaput, triput, ali odvojeno uz višečlane brojeve čiji je poslednji član  jedan, uz redne brojeve i zamenice: trideset i jedan put, prvi put, ovaj put; dok se oblik puta  uvek piše odvojeno: dva puta, tri puta, nekoliko puta.
  7. U spojevima predlog-imenica, spojeno se pišu nova, pomerena značenja konstrukcije: naprečac, zauzvrat.
  8. Odvojeno se piše u kratko vreme, ali u značenju sažeto, piše se spojeno: ukratko.
  9. Sastavljeno se pišu spojevi prideva koji čine tesnu vezu, podrazumevanu smisaonu celinu: ćirilometodijevski jezik.
  10. Odvojeno se pišu predloške veze s ličnim zamenicama: preda mnom, sa mnom, uza me.

#2 Pisanje reči sa crticom

  1. Kada je reč o terminu e-mail / email / mail, u srpskom jeziku, pravilno je reći i pisati imejl ili mejl. Imejl-adresa se piše sa crticom.
  2. Prefiksoid radio koji se odnosi na zračenje, piše se spojeno: radioaktivnost, ali onaj koji se odnosi na radio / radijski, piše se sa crticom: radio-televizija.
  3. Prefiksoid foto koji se odnosi na fotografije piše se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna: fotograf, ali  sa crticom ako je druga sastavnica samostalna: foto-atelje, foto-kopija, foto-montaža.
  4. Sastavljeno se piše složenica sa prefiksoidom auto kada znači-samo ili sopstveni: autoportret, autobiografija, ali kao skraćenica od-automobil ili automobilski, piše se sa crticom: auto-trke, auto-put, auto kamp.
  5. Ako se dva formanta pojave udvojeni ili u proširenim vezama, normira se odvojeno pisanje: auto i moto trke.
  6. Kada se imeničke i pridevske izvedenice kombinuju s brojevima da bi se izbegle duge reči, deo pisan ciframa se s drugim delom povezuje crticom: 48-časovni, 30-satni.
  7. Crtica se piše kao spojni znak između drugog dela složenice ili izvedenice i prvog njenog dela izraženog ciframa: 75-godišnjak.
  8. Pravopis propisuje da je bolje pisati dvadesetak slovima, nego 20-ak.
  9. Kada su u pitanju uzvici, spojeno se piše uzvik upomoć, a primeri poput jao-jao, tip-top, hm-hm se pišu sa crticom.
  10. Spojevi kod leksike stranog porekla se prilagođavaju pravilima srpskog jezika ili se prenosi pravopis iz jezika iz kojeg se reči preuzimaju u slučaju da je spoj značenjski neprozirni: bajpas, rentakar, fusnota.
  11. Pravilno je pisati zookultura, zoologija, ali zoo-vrt kao skraćenicu od zoološki vrt.
  12. Lekseme s prefiksoidom video pišu se spojeno kada je druga sastavnica nesamostalna ili značenjski neprozirna: videoteka, ali sa crticom video-plejer kada je druga sastavnica samostalna.
  13. Kada su u pitanju tradicionalna i njima slična relativno novija stilska skraćenja kod kojih se prva sastavnica (imenica) oseća kao pridev, pišu se sa crticom: fiks-ideja, set-lopta, set-meč lopta.
  14. Udvojena ženska prezimena se, kao i udvojena muška, pišu odvojeno: Olga Petrović Kojić
  15. Kombinacije različitih boja pišu se sa crticom: crno-žuta
  16. Složenice za obeležavanje nijansi se pišu spojeno: zelenkastoplav, tamnozelen.

#3 Pleonazam (upotreba suvišnih reči u govoru i pisanju)

  1. ČAK ŠTA VIŠE – Pravilno je čak ili štaviše.
  2. ČESTO PUTA – Pravilno je često ili više puta.
  3. KAO NA PRIMER – Pravilno je kao ili na primer.
  4. IZAĐI NAPOLJE – Dovoljno je reći izađi.
  5. SIĐI DOLE – Dovoljno je reći siđi.

#4 Pisanje velikog slova

  1. Dodaci uz imena kao što su ustaljeni atributi, titule i slično, koji su sastavni deo imena ili se upotrebljavaju umesto njega, pišu se velikim slovom: Don Žuan, ali u opštem značenju donžuan – zavodnik.
  2. Velikim početnim slovima pišu se imena etničkih grupa, nacionalnih manjina i slično: Južni Sloveni, dok se malim početnim slovom piše prva reč u sklopovima gde prva reč ima značenje atributa: stari Rimljani.
  3. Imena planina i drugih uzvišenja, nizija, polja, kotlina, poluostrva i zaliva koja su dvočlana, samo se prva reč piše velikim slovom: Fruška gora, Panonska nizija, Pančićev vrh.
  4. U značenju zajednica manastira, obe reči se pišu velikim slovom: Sveta Gora.
  5. Pridevi izvedeni sufiksima koji nisu -ov, -ev i -in se pišu malim slovom: srpski, božji, božićni, uskršnji, ali se u formulaciji u čestitkama ustalilo: Srećni Božićni i Novogodišnji praznici.
  6. U nazivima saveza država ili regionalnih organizacija, samo se prva reč piše velikim slovom: Evropska unija, Evroazijska unija.
  7. Velikim slovom pišu se imena iz umetničkih dela, simbolička imena ličnosti iz javnog delovanja: Deda Mraz, Pipi Duga Čarapa, Kosovka Devojka, Duško Dugouško…
  8. Nazivi vrste robe, artikala, odnosno serijskih proizvoda, lekova i slično, bez obzira na to da li su poreklom vlastita imena ili ne, pišu se malim početnim slovom: šampanj / šampanjac (penušavo vino), skandinavka (vrsta skandinavke), vat i tesla (merne jedinice, prema imenima zaslužnih naučnika)…
  9. Malim slovom pišu se nazivi koji označavaju versku, rasnu, antropološku, ideološko-političku, stručni ili neku drugu pripadnost: hrišćanin, pravoslavac, musliman, crnac, kromanjonac, komunista, partizan, četnik, nadrealista…
Vuk Stefanović Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić

#5 Ispravne reči – pogrešne reči

  1. IZVINITIIZVINUTI
  2. DEZERTDESERT
  3. SEKSEPILANSEKSIPILAN
  4. SUMNJAM – SUMLJAM
  5. PREKJUČE – PREKLJUČE
  6. EVRO – EURO
  7. MARŠRUTA – MARŠUTA
  8. ŽURKI – ŽURCI
  9. GOMILA – GROMILA
  10. OFTALMOLOG – OFTAMOLOG
  11. PROTESTOVATI –PROTESTVOVATI
  12. KARNIŠ(N)A – GARNIŠLA
  13. INŽENJER – INŽINJER
  14. KALODONT – KALADONT
  15. STAJATI – STOJATI
  16. ŽALOSTAN – ŽALOSAN
  17. CRNPURAST – CRMPURAST
  18. TRIATLON – TRIJATLON
  19. UVEZEN – UVEŽEN
  20. ZELEMBAĆ – ZELENBAĆ
  21. VIDEO RIKORDER – VIDEO REKORDER
  22. ŠESTSTO – ŠESTO
  23. KONTROVERZAN – KONTRAVERZAN
  24. PATOFNE – PANTOFLE

#6 Ispravne konstrukcije – pogrešne konstrukcije

  1. KOD KUĆE SAM – KUĆI SAM
  2. SVE VREME – SVO (CELO) VREME
  3. U VEZI S TIM – U VEZI TOGA
  4. GLEDATI TELEVIZIJU – GLEDATI TELEVIZOR
  5. DOĆI AUTOBUSOM – DOĆI S(A) AUTOBUSOM
  6. KUDA IDEŠ – GDE IDEŠ
  7. KONSULTOVATI SE S NEKIM – KONSULTOVATI NEKOGA
  8. U VEZI S TIM – U VEZI TOGA
  9. S OBZIROM NA TO DA – OBZIROM DA

#7 Primeri s primenjenim glasovnim promenama

  1. Glasovna promena prelaska L u O se ostvaruje u svim padežnim oblicima u jednini i množini, osim 1. lica jednine: prevodilac i 2. lica množine: prevodilaca.
  2. Kod ličnih imena i nadimaka izostaje zamena glasova k, g, h u c, z, s (sibilarizacija): Jovanki i Luki, a ne Jovanci i Luci.
  3. U primeru raščišćavanje uočena glasovna promena je jednačenje suglasnika po mestu izgovora. Nepravilne varijante ovog primera su: razčišćavanje i rasčišćavanje.
  4. U novijim pozajmljenicama, grupa -stn ostaje nepromenjena, i to predstavlja odstupanje od glasovne promene uprošćavanje suglasničkih grupa: azbestni, aoristni.
  5. Kod imenica na -ica, prisvojni pridevi na -in se grade tako što glas c zamenimo glasom č: Miličin, ne Milicin. Ovo nije slučaj kod imenica na -čica: devojčica-devojčicin.
  6. Nesumnjivu prevagu imaju termini akcenat, dijalekat i fakat nad sporadičnim oblicima akcent, dijalekt, fakt. Međutim, potpuno ravnopravno se upotrebljavaju efekat i efekt, dokumenat i dokument.
  7. U instrumentalu na izbor nastavka utiče međuslogovno razjednačavanje, te se izbegava ponavljanje vokala u susednim slogovima-hmeljom, a ne hmeljem, ali se paralelno javljaju primeri poput pažem i pažom.

#8 Ostale najfrekventnije greške koje nisu svrstane u navedene grupe

  1. Jer je uzročni veznik koji pokazuje odnos uzroka prema posledici i vezuje uzročnu zavisnu rečenicu sa glavnom rečenicom. Nije došao jer se razboleo. Jel’ je skraćeno od je(ste) li. Je je enklitički oblik glagola jesam (biti), a li je upitna rečca. Je l’ (da li je) jasno?
  2. Potencijal se gradi od aorista pomoćnog glagola biti i radnog glagolskog prideva (osim trećeg lica množine). Promena je sledeća: 1. ja bih, 2. ti bi, 3. on bi; 1. mi bismo, 2. vi biste, 3. oni bi.
  3. Hvali mi nešto je nepravilna konstrukcija. Potrebno je da razlikujemo glagole faliti i hvaliti. Glagol faliti (sa kratkim akcentom na a) znači nedostajati: Ništa mu ne fali, a glagol hvaliti (sa dugim akcentom na a) znači činiti hvalu: Svi ga hvale.
  4. Komparativ prideva strog i visok imaju neobičan oblik: stroži i viši, a ne strožiji i višlji.
  5. Datumi se u srpskom jeziku pišu u redosledu: dan, mesec, godina. Mogu se pisati arapskim ciframa iza kojih sledi tačka pošto se radi o rednim brojevima: 11. 2017.

Takođe, mogu se pisati tako da se dan i godina pišu arapskim ciframa, a mesec rimskim: 5. XI 2017. i tada tačka iza meseca izostaje jer se radi o rimskoj cifri. Početna nula nije potrebna u pisanju datuma (05. 06. 2005.) osim u tehničkim i poslovnim dokumentima.

  1. Skraćenice s prvim i poslednjim slovom, pišu se bez tačke, te tako pišemo doktor: dr, dok je skraćenica (s tačkom) – drugi.
  2. Priloški izrazi imenice podne sa do, po, posle, pre pišu se odvojeno: po podne, a u funkciji imeničke složenice, pišu se spojeno: zabavno popodne.
  3. Po meni / po mom mišljenju / prema mom mišljenju – ispravne su sve tri fraze, iako je uvreženo mišljenje da je ispravna samo prva, s obzirom na to da predlog po označava mesto.
  4. Dobro došli u funkciji pozdrava pri dolasku kao uzvik dobrodošlice, piše se odvojeno, dok se spojeno piše u funkciji prideva koristan, potreban: Svi saveti su dobrodošli.
  5. Radni glagolski pridev glagola bio, radio, popravio, uredio, namestio, piše se bez suglasnika j između vokala i i o.
  6. Imperativ (zapovedni način) se gradi tako što se na 3. lice množine prezenta bez završetaka -ju, -je, -u, -e dodaju nastavci -j, -ji, -i: popij, gaji, drži. Za 1. lice množine, dodaje se -jmo,-imo, -jimo: popijmo, krenimo, gajimo, a za 2. lice množine -je, -ite, -jite: popijte, krenite, gajite.
  7. Pogrešna je učestala konstrukcija kontaktirati nekoga. Pravilno je kontaktirati s nekim, mada se preporučuje: stupiti u vezu s nekim.
  8. Obaveznu upotrebu kao povratni glagol je uz glagol odmarati i šetati: Odmarao sam se.Šetao sam se.Uz glagol šetati ne mora uvek stajati povratna zamenica se, ali ta konstrukcija u tom slučaju mora imati dopunu u vidu objekta: Šetao sam psa.
  9. Superlativ prideva koji počinju na j piše se sa udvojenim navedenim glasom: najjači, najjeftiniji, najjasniji.
  10. Prisvojni pridevi od imenica Đorđe i Pavle dobijaju se tako što se na osnovu Đorđ- i Pavl- dodaju sufiksi -ev i -ov: Đorđev i Pavlov, a ne Đorđetov i Pavletov.
  11. Upotreba izraza par umesto nekoliko nije preporučljiva, ali se ne može smatrati za tešku grešku, jer se sreće i kod dobrih pisaca. Par se odnosi na 2-3, a nekoliko na najmanje 3-4, najviše do 7-8.
  12. U privatnoj prepisci uobičajeno je pisanje velikim slovom pri obraćanju Vi i Vaš, a ukoliko se obraćamo većem broju ljudi, ustanovi i slično, vi i vaš se piše malim slovom.
  13. Ispravni su oblici prideva: srećan i sretan, ali se prednost se daje obliku srećan.
  14. Predlog zbog se koristi za uzrok, a radi za cilj: Slomio sam nogu zbog kamena na putu. Došao je radi kolača.
  15. Glagolski prilog sadašnji se gradi od nesvršenih glagola, kada se na 3. lice množine datog glagola doda nastavak -ći: pisati>pišući, ne pisajući.
  16. U značenju imati potrebu za nečim glagol trebati upotrebljava se u ličnom glagolskom obliku, u konstrukcijama sa logičkim subjektom u dativu, pri čemu se slaže sa imenicom u poziciji gramatičkog subjekta: Trebaju mi nove cipele. Trebale su mi nove cipele. Takođe je važno napomenuti da  se glagol trebati  kada je upotrebljen kao modalni glagol, ne menja po padežima: treba da odem, treba da odeš, treba da ode / trebalo je da odem, trebalo je da odeš, trebalo je da ode…
  17. Leksema skripta je imenica srednjeg roda koja može biti samo u množini. Promena ove lekseme glasi: skripta, skripti / skripata, skriptima, skripta… Imaš li skripta? (Ne – Imaš li skripte).
  18. Nastavak -ški imaju pridevi od imena koja se završavaju na g ili k kojem prethodi suglasnik: Peking-pekinški, Njujork-njujorški, Požega-požeški…

Naravno, ovo nije definitivna lista, te kroz komentare možemo ovu listu usavršavati, a ako su vam potrebne usluge lektorisanja teksta slobodno nas kontkatirajte!

Dubravka Karadarević

Dubravka Karadarević je diplomirani filolog za srpski jezik i master profesor srpskog jezika i književnosti. Od kada je završila osnovne studije, bavi se lekturom i korekturom. Zainteresovana je za pisanje i usvajanje novih stručnih znanja, a pouzdanost, upornost i predusretljivost su osobine koje je određuju. Životni moto joj je da se trudom i voljom sve može postići i da se snovi ostvaruju ako se čvrsto veruje u njih.

komentara

Оставите одговор на Biljana Obustavi odgovor

Zaštita: *

  • Novogodišnji i Božićni praznici pišu se sa velikim slovom jer su vlastite imenice. Desert je pravilno, a ne dezert (franc. dessert – desert, désert – pust). Patofne, izgleda da je aminovana ta iskrivljena verzija francuskog ‘pantoufles’, dok je verzija pantofle koja je bliža originalu proglašena za nepravilnu. Svašta.

  • Хвала Дубравки Карадаревић на овом драгоценом поклону. Највећи део грешака не правим. Једино ме буни оно око ауто-пута јер ‘и на интернету и на Фејсбуку налазим и аутопут. Нисам знао ни неколико других ствари код који се употребљава цртица као auto-trke и оно око имејл- адресе. Додуше ја пишем електронска адреса да бих избегао англицизам. У сваком случају корисно за свакога ко воли и жели да негује што је могуће чистији српски језик.

  • Поздрави и од мене. Овај пут ћу бити кратак.

    Хвала ауотру текста, наравно је да велику већину тих грешака не правим, као и то да ми је ипал текст доста помогао, не задовољавам се већ постигнутим.

    Хвала Ценић Миодрагу, било ми је задовољство „упознати“ вас, барем кроз тај малени текстић с’ обзиром на то да покушавам да будем сличан лику којим се представљате.

    Уз дужно извињење поставио бих два питања за Ценића, како се пише / изговара ваше презиме у множини и зашто апсотроф, или шта год да је, стоји испред „и“.

    Такође, имам доста проблема са изражавање, с’ обзиром на мањак времена за унапређивањем. Настојим да што боље научим свој језик, делом и да бих могао да се истим изражавам неправилно, …надам се да није птребно да поменем да је услов да се нешто уради другачије од „правилног“ да се то „правилно“ прво и разуме и зна… па бих затражио да ми исправите сваку грешку коју нађете, поготово за оно „текст“, имамо ли ми наш израз, где је? Хвала.

    Кад сам већ споменуо грешке, а верујем да је ово вредно рећи, пропуштена прилика се сматра грешком, имајте то на уму. Хвала још једном.

    • Приликом брзог писања сам направио две битне грешке, овиме их преправљам.
      Исправка 1: „…као и то да ми је ипак* текст доста помогао…“;
      Исправка 2: „како се пише / изговара ваше презиме у вокативу*“.

      • Преправка, исправка, како год… Знам да је стрпљење врлина и то коју поседујем, али као што рекох, маан времена, свега преко главе.

  • Svaka čast na ovome što radite. Nadam se da će doći do mnogih.

    Želim samo da vam skrenem pažnju na nešto što mi je u prvom čitanju privuklo pažnju i ovaj komentar čak i ne mora da se objavi.

    U delu #6 Ispravne konstrukcije se dva puta ista stvar ponavlja pod brojevima 67 i 72.

    Želim vam da istrajete u ovome što radite.

    • Poštovani Srđane,

      Hvala Vama što posvećujete pažnju očuvanju jezika.
      Hvala i na napomeni.

      Svako dobro!

  • Pozdravljam Vašu ideju da ovim putem edukujete dobar deo „nepismenih“, i slažem se sa svime napisanim.
    A sad bih Vas zamolio da mi odgovorite da li sam u prethodno napisanoj rečenici napravio bilo kakvu, (doduše ni ovo nisam siguran da se ispravno kaže, možda je trebalo reći „bilo koju“), grešku.
    Pozz.

    • Poštovani Uroše,

      Hvala Vam na interesovanju.
      Sve ste napisali bez greške. Bravo! 🙂

      Veliki pozdrav!

  • Хвала за списак најчешћих грешака!
    Надам се да ће млада генереција да га прочита, јер је језик присутан
    у јавности – катастрофалан (моје занимање је у вези са језиком).
    Примедба: (8),,најфреквентнији“ ; чини ми се, у духу српског језика – најчешћи.
    Предлог: погрешно – СКОЦЕНТРИСАТИ; исправно – КОНЦЕНТРИСАТИ
    (именица је КОНЦЕНТРАЦИЈА, а не СКОНЦЕНТРАЦИЈА)
    Срдачан поздрав

    • Draga Biljana,

      Puno Vam hvala na komentaru. Naš cilj i jeste da omogućimo da mlađe generacije imaju gde da se informišu i koliko-toliko pročiste srpski jezik koji je u javnosti zaista dosta skrnavljen.
      Hvala na primedbi i predlogu, potpuno se slažem sa Vama.

      Svako dobro!

  • Molim Vas da se imena stranih gradova pišu ispravno.
    Nije Peking, nego Beiđing (severna prestonica)
    Nije Bombaj, nego Mumbaj

    Pozdrav

    • Bombaj nije neispravno, to je samo stari naziv.
      A što se tiče Pekinga, ni tu se ne mogu složiti jer onda bismo morali i Japan da izbacimo iz rečnika.

  • Kao neko ko je rodjen i školovao se u drugoj ex-Yu državi pravim većinu od ovih grešaka, U svakodnevnom ovoru i nije toiko bitno, deluje po malo šarmantno, ali kada treba službeno da se obavi neki posao (pri sudu, kod notara, dokumenti kod advokata, policija, i dr državne institucije), i te kako smeta, ponekad moram da angažujem i sudskog prevodioca.
    hvala autorki na tekstu, meni je koristan

    • „Ostale najfrekventnije greške koje nisu svrstane u navedene grupe“
      ———

      Најфреквентније грешке?!? Опрости им Вуче, не знају шта раде.

      Ви баш фреквентно идете у тоалет и фреквентно у њему певате, зар не?

  • Postoje izuzeci… Po meni ime Pavle, je različito po promeni od Đorđe, što ste naveli kao razlog što je Pavlov ispravnije nego Pavletov.

    Ako za početnu tačku imamo ime Pavl ili engl. Paul, onda jeste genitiv Paula / Pavla, odnosno instrumental Paulom / Pavlom …

    Ako za nominativ imamo ime Pavle, onda je u duhu srpskog jezika, genitiv Pavleta, a ne Pavla, odnosno instrumental, Pavletom, a ne Pavlom – kako ste vi ovde napisali…

    Voleo bih da mi objasnite, vašu logiku, zašto je Pavlov ispravnije, po istom principu kako sam ja objasnio da je Pavletov ispravnije.

    Hvala vam unapred na odgovoru!

    • Vaša logika isto nije najispravnija. Tako možemo reći da je od imena Mark Markov, a od imena Marko npr. Markovljev.

  • Poštovana Dubravka,

    Pročitao sam u jednom dahu Vaš članak – razrešio mi je više jezičkih nedoumica. Ono što mene zanima je delimično obrađeno pod tačkom 97. (vi, vaš), ali nisam „ulovio“ šta u situacijama kada pretpostavljamo da se obraćamo nepoznatom pojedincu (dakle ne masi)? Primer sa neta:
    „Posvetite sebi nekoliko časova nedeljno, Vaš um i Vaše telo to zaslužuju!“

    Sve je više ovakvih tekstova gde se u članku redovno pojavljuje i Vi i Vaš napisano velikim slovom, a autor se obraća praktično nepoznatom čitaocu.

    Molim za Vaše mišljenje.

    Hvala.

    • Poštovani,

      Tako je, ovo je jedna od najčešćih grešaka koja se javlja.
      Zapravo Vi i Vaš pisano velikim slovom se koristi isključivo u službenoj i poslovnoj korespodenciji.
      Svako reklamiranje, obraćanje koje će videti veći broj ljudi, bez obzira na to što mi možda želimo da se obratimo pojedincu, piše se malim slovom. Dakle, u primeru koji ste naveli bi ispravno bilo-Vaš (jer je na početku rečenice) um i vaše telo to zaslužuju.
      Ponekad pojedinci pišu velikim slovom ove zamenice iz nesigurnosti da nekoga ne uvrede ukoliko ih napišu malim slovom, te mislim da iz tog razloga dolazi do učestale pojave ove greške.

      Veliki pozdrav!

  • Поштовани, хвала за користан текст у вези грешака које се праве у нашем језику. То је увек корисно и лепо прочитати.
    Додао бих нешто што је мени много битно када је у питању наш језик. Наиме Срби су одувек писали свој језик ћирилицом. Док се нису појавиле идеје о уједињењу јужних Словена. Та прича може бити дуга али упрошћено речено, створен је један језик и у њега су унета два писма, која су требала да се користе свуда равноправно. Недавно, пре 30 година та заједничка држава је нестала а ми смо наставили да користимо туђе писмо, иако имамо своје. Потпуно ми је јасно колико је тешко променити нешто што се већ увелико користи. Моја интенција је да вас све само на то подсетим и да вас потакнем да се бар мало замислите над тиме.
    Унапред хвала.

    • Poštovani Saša,

      Potpuno se slažem sa svim što ste napisali. Lično koristim oba pisma – pišem ćirilicom, ali pri komunikaciji na internetu najčešće koristim latinicu. Prilikom pisanja ovog teksta sam se odlučila za latinicu zbog same prirode sajta na koji je tekst postavljen, kako ne bi „štrčao“ jedan tekst na ćirilici dok su ostali na latinici.
      Drago mi je da smatrate da je tekst koristan. Hvala Vam.

      Veliki pozdrav!

  • Molim Vas možete li mi odgovoriti pravilnost izraza za žensko dete: „isti tata“ ili „ista tata“ što je skraćeno od rečenice: „Ona je isti(a) tata“. Hvala

  • Нигде нисам пронашао (а покушавао сам!), а нико није успео ни да ми објасни – зашто се Ада Циганлија пише с великим Ц а није насељено место! Објасните ми, молим Вас.
    Велибор

  • Mozete li mi reći da li kada se kaže dajte mi 10 rukavica, podrazumeva se da idu u paru i da ću dobiti 10 za levu saku i 10 za desnu? Ili moram da naglasim dajte mi 10 pari rukavica?

    • Draga Ana,

      U vreme pandemije sam i ja naučila da je 10 rukavica zapravo 5 pari rukavica (ukoliko se radi o rukavicama koje nisu konkretno za levu ili desnu ruku, već univerzalne), a tek ako kažemo 10 pari, dobićemo ono što tražimo. 🙂

      Veliki pozdrav!

  • Postovana Dubravka,

    Molim Vas za izpravno tumacenje sledeceg:
    – da li je ispravno reci „umetnika“, sto podrazumeva i zenski i muski rod ili treba odvojeno reci, „umetnika i umetnica.“?
    – da li je ispravmo reci „ljubitelja“, ili je ispravno naglasiti „ljubitelja i ljubiteljki“?
    – da li je ispravno reci samo „ucesnika“ ili treba „ucesnika i ucesnica“?
    – „clanova“ ili „clanova i clanica“?
    i tako dalje…
    Hvala unapred.
    Pozdrav,
    Danijela

  • Draga Dubravka,
    divno je što sam našla Vaš članak jer mnogo nedoumica sam i sama imala u pisanju. Imam jednu molbu: možete li mi reći da li je u pisanju tekstova, priča ili bilo koje forme proze važno da se isključivo prate vremena.
    Juče sam napisala tekst, moj muž je pročitao u prevodiocu (maternji jezik mu je nemački, srpski ne zna) i on mi je rekao da je tekst izgubio snagu usled mešanja vremena. Čas je u prezentu a čas u perfektu ili nekoj dr. prošloj formi. Kako stoje stvari tu? Koliko je to pogrešno?
    Meni se učinilo, dok sam pisala skroz smisleno i jasno…

    Hvala još jednom!
    Sa poštovanjem, Ljiljana

  • Da li se pravilno kaže 10 puta veća cena ili 10 puta viša cena od prijavljene?

    Hvala unapred,
    Tatjana

    • Draga Tatjana,

      Hvala na pitanju.
      Prema mom jezičkom osećanju ispravno bi bilo 10 puta veća cena.

      Svako dobro!

  • Molim Vas da mi kažete šta je pravilno:
    Generacija 2017/2018 ( što predstavlja školsku godinu kada je upisan prvi razred);
    Generacija 2017./2021. ( Što predstavlja ceo period školovanja u jednoj školi.);
    Generacija 2017.-2021.;
    Generacija upisana školske 2017./2018. godine.
    Hvala unapred.

    • Draga Snežana,

      Ispravno bi bilo sledeće:

      Generacija 2017/2018. (što predstavlja školsku godinu kada je upisan prvi razred)
      Generacija 2017–2021 (što predstavlja ceo period školovanja u jednoj školi).

      Hvala Vam na pitanju i prijatan dan!

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.