{"id":1559,"date":"2019-09-09T11:52:33","date_gmt":"2019-09-09T09:52:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=1559"},"modified":"2022-07-27T00:42:52","modified_gmt":"2022-07-26T22:42:52","slug":"hrvatsko-srpski-prevod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/hrvatsko-srpski-prevod\/","title":{"rendered":"O srpskom i hrvatskom jeziku i prevodu"},"content":{"rendered":"

Napisala: Dijana Jelenkov<\/strong><\/p>\n

Ako vam neko skrene pa\u017enju na \u010dinjenicu da je neka djevojka veoma lijepa<\/em>, sasvim je sigurno da vam ne\u0107e biti potreban prevod kako biste razumeli njegovu misao. S druge strane, ako vas sagovornik obavesti da ga mo\u017eete posetiti u o\u017eujku<\/em> ili travnju<\/em>, jo\u0161 bolje u svibnju<\/em>, ali nikako u lipnju<\/em> jer je tada na godi\u0161njem odmoru u inozemstvu<\/em>, postoji verovatno\u0107a da \u0107ete potra\u017eiti pomo\u0107 re\u010dnika da biste bili sigurni u zna\u010denje makar jednog dela date poruke.<\/p>\n

Prevod tekstova sa srpskog na hrvatski i obrnuto<\/strong><\/a> danas nude prevodila\u010dke agencije<\/a> i sudski tuma\u010di<\/a>; uputstva za upotrebu i deklaracije proizvoda mogu se pro\u010ditati kako na jednom, tako i na drugom jeziku; krajem devedesetih prevedeno je i prvo knji\u017eevno delo sa srpskog jezika na hrvatski \u2013 roman autora Zorana \u017divkovi\u0107a \u201eVremenski darovi\u201c, a velika medijska buka svojevremeno se digla i oko prevoda igranog filma \u201cRane\u201d. Da li je za razumevanje hrvatskog jezika od strane govornika srpskog, kao i obrnuto, potrebno prevo\u0111enje, ili su u pitanju jezici koji su me\u0111usobno razumljivi i samim tim prevod postaje aktivnost koja u datom slu\u010daju gubi smisao i potrebu?; da li uop\u0161te mo\u017eemo govoriti o dva razli\u010dita jezika, ili je re\u010d o varijantama jednog jezika? \u2013 pitanja su oko kojih se stru\u010dnjaci u lingvisti\u010dkim krugovima veoma \u010desto ne sla\u017eu.<\/p>\n

\"Me\u0161trovi\u0107,
Me\u0161trovi\u0107, Zdenac \u017eivota<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160ta na ovu temu ka\u017ee istorija?<\/h2>\n

Jezici koje danas nazivamo srpskim i hrvatskim u najve\u0107em delu 19. i 20. veka smatrani su \u201edelovima\u201c\u00a0 zajedni\u010dkog jezika, u koji su tako\u0111e spadali i dana\u0161nji bo\u0161nja\u010dki i crnogorski. Ideje o stvaranju jedinstvenog knji\u017eevnog jezika Ju\u017enih Slovena postojale su ve\u0107 u prvoj polovini 19. veka, a od posebnog zna\u010daja za njegovo zvani\u010dno formiranje bila je godina 1850. i sklapanje Be\u010dkog knji\u017eevnog dogovora, koji je potpisalo osmoro knji\u017eevnika sa srpske, hrvatske i slovena\u010dke strane, a \u010diji su glavni potpisnici bili Vuk Karad\u017ei\u0107 i Ivan Ma\u017eurani\u0107. Ovim dogovorom za osnovu zajedni\u010dkog knji\u017eevnog jezika uzeto je \u0161tokavsko nare\u010dje ijekavskog izgovora.<\/p>\n

U 20. veku, u tada\u0161njoj Kraljevini Jugoslaviji zvani\u010dni knji\u017eevni jezik dobija ime srpsko-hrvatsko-slovena\u010dki<\/em>, da bi se kasnije u SFRJ ustalio naziv srpskohrvatski <\/em>ili hrvatskosrpski<\/em>, koji je u lingvisti\u010dkim krugovima i danas u upotrebi. (Smatra se da je ovaj naziv prvi put upotrebio Jakob Grim jo\u0161 1824. godine, u predgovoru za nema\u010dko izdanje Vukove \u201cPismenice srpskoga jezika\u201d.) Ne\u0161to vi\u0161e od jednog veka nakon Be\u010dkog, 1954. sklopljen je i Novosadski dogovor, prema kome je knji\u017eevni jezik koji se razvio oko Beograda i Zagreba kao dva glavna sredi\u0161ta zapravo jedinstven jezik sa dve ravnopravne izgovorne varijante \u2013 ekavskom<\/strong> i ijekavskom<\/strong>, i dva pisma, \u0107irilicom i latinicom<\/a>. Dogovor koji je tada potpisalo 25 lingvista i pisaca iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine i 64 kulturna i nau\u010dna radnika izveo je zaklju\u010dak o potrebi izrade re\u010dnika i pravopisa savremenog srpskohrvatskog knji\u017eevnog jezika, te spre\u010davanja \u201esamovoljnog prevo\u0111enja\u201c i nu\u017enosti po\u0161tovanja originalnih tekstova autora.<\/p>\n

I u godinama postojanja zajedni\u010dkog srpskohrvatskog jezika u slu\u017ebenoj upotrebi, kao i nakon prestanka njegove zvani\u010dne upotrebe uporedo sa raspadom Jugoslavije, pojavljuju se lingvisti\u010dke studije i rasprave koje potenciraju razlike izme\u0111u srpskog i hrvatskog, zastupaju\u0107i gledi\u0161te da je re\u010d o dvama zasebnim jezicima, naspram onih koje se zala\u017eu za suprotno mi\u0161ljenje, isti\u010du\u0107i nihove sli\u010dnosti i me\u0111usobnu razumljivost.<\/p>\n

Tako tridesetih godina pro\u0161log veka srpski lingvista Radosav Bo\u0161kovi\u0107 u \u010dasopisu \u201eNa\u0161 jezik\u201c razmatra razlike u leksici i stilu srpskog i hrvatskog jezika, navode\u0107i izme\u0111u ostalog parove kao \u0161to su muzika <\/em>i glazba<\/em>, registar <\/em>i kazalo<\/em>, firma <\/em>i tvrtka<\/em>… U istom periodu hrvatski filolog Julije Bene\u0161i\u0107 u Var\u0161avi objavljuje \u201eGramatiku jezika hrvatskog ili srpskog\u201c, u kojoj jedno poglavlje posve\u0107uje upravo jezi\u010dkim razli\u010ditostima, navode\u0107i 1400 \u201ehrvatsko-srpskih razlikovnica\u201c. Prema re\u010dima samog autora, popis je namenjen pre svega poljskim prevodiocima knji\u017eevnih dela na hrvatski ili srpski jezik. Nekoliko godina kasnije, iz \u0161tampe izlazi lingvisti\u010dka studija pod nazivom \u201eRazlike izme\u0111u hrvatskoga i srpskoga knji\u017eevnog jezika\u201c autora Petra Guberine i Krunoslava Krsti\u0107a, koju otvara rasprava naslovljena \u201eZa\u0161to mo\u017eemo govoriti o posebnom hrvatskom knji\u017eevnom jeziku\u201c. U svom delu autori se osvr\u0107u na jezi\u010dke osobine iz domena fonetike, morfologije, leksike, sintakse i stilistike koje \u201ekarakteriziraju dana\u0161nji hrvatski i dana\u0161nji srpski knji\u017eevni jezik\u201c \u2013 primera radi, kao neke od bitnih razllika navode razli\u010dit gramati\u010dki rod odre\u0111enih imenica u dva jezika (dr\u0161ka <\/em>prema dr\u017eak<\/em>, uput <\/em>prema uputa <\/em>i sl.), zavr\u0161etak –isati <\/em>u srpskim naspram -irati <\/em>u istom obliku hrvatskih glagola (cirkulisati <\/em>i cirkulirati<\/em>, kontrolisati <\/em>i kontolirati<\/em>), ve\u0107u zastupljenost infinitiva u hrvatskom naspram konstrukcije da+prezent u srpskom jeziku itd.<\/p>\n

U periodu nakon devedesetih godina pro\u0161log veka pojavljuje se niz razlikovnih re\u010dnika i priru\u010dnika, a jedno od novijih izdanja na ovu temu je \u201cSrpsko-hrvatski objasnidbeni rje\u010dnik\u201d profesora zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta Marka Samard\u017eije. U svojoj knjizi u kojoj, kako navodi, \u010ditaocima nudi obja\u0161njenja onih leksema u srpskom jeziku koje bi govornicima hrvatskog mogle biti nepoznate ili te\u0161ke za razumevanje, potrebu za postojanjem ovakvog priru\u010dnika autor obja\u0161njava \u010dinjenicom da su u decenijama nakon raspada SFRJ u Hrvatskoj odrastali nara\u0161taji \u201cs hrvatskim jezi\u010dnim osje\u0107ajem (jezi\u010dnom kompetencijom), druga\u010dije jezi\u010dno od\u0161kolovani, koji u dodiru sa srpskim jezikom (\u2026) zastaju nesigurni i zbunjeni jer im je velik dio toga leksika razumljiv, dio sli\u010dan vlastitomu, ali i jedan dio nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezi\u010dke lekseme\u201d. Izvinjenje<\/em> i isprika<\/em>, sau\u010de\u0161\u0107e <\/em>i su\u0107ut<\/em>, patika <\/em>i tenisica<\/em>, nasu\u0161an <\/em>i svagdanji<\/em>, snishodljiv <\/em>i udvoran<\/em>, neki su od primera leksema<\/a> potencijalno problemati\u010dnih za razumevanje, koje Samard\u017eija navodi u svojoj studiji.<\/p>\n

S druge strane, nasuprot stavovima koji u prvi plan stavljaju razlike, u novije vreme mogu se \u010duti i lingvisti koji se zala\u017eu ne samo za isticanje sli\u010dnosti izme\u0111u srpskog i hrvatskog, ve\u0107 i za ideju da je u pitanju jedinstven jezik. I dok je prema nekim jezi\u010dkim stru\u010dnjacima re\u010d o makrojeziku<\/em><\/strong> \u2013 jeziku koji se sastoji od vi\u0161e srodnih, ali ipak zasebnih jezika, drugi su skloniji da ga odre\u0111uju kao policentri\u010dan<\/em> ili pluricentri\u010dan jezik<\/em>, odnosno jedan jezik koji se ostvaruje u vi\u0161e (u ovom slu\u010daju \u010detiri) standardizovanih varijeteta. Ovakvi stavovi vra\u0107aju nas na pri\u010du o srpskohrvatskom kao jedinstvenom, zajedni\u010dkom jeziku ovih prostora, pri \u010demu se zagovornici date ideje pozivaju na kriterijume na osnovu kojih se, sa lingvisti\u010dke ta\u010dke gledi\u0161ta, odre\u0111uje kada se radi o jednom, a kada o dva razli\u010dita jezika. Kada je re\u010d o komunikativnom kriterijumu, odnosno me\u0111usobnoj razumljivosti, prelazni stadijum podrazumeva zajedni\u010dko leksi\u010dko blago izme\u0111u 75 i 85 procenata; prema re\u010dima lingvista poput Ivana Klajna ili Snje\u017eane Kordi\u0107, jezi\u010dkog stru\u010dnjaka iz Hrvatske, razumljivost izme\u0111u hrvatskog i srpskog je gotovo sto odsto, te samim tim nema mesta podeli na dva razli\u010dita jezika, pa ni potrebi za prevo\u0111enjem knji\u017eevnih tekstova ili titlovanjem filmova i serija. \u0160tavi\u0161e, razumljivost je ve\u0107a nego kod varijanata nekih drugih policentri\u010dnih jezika u svetu, kakvi su engleski, nema\u010dki, francuski, \u0161panski i drugi, navodi Kordi\u0107, isti\u010du\u0107i da je u ovom slu\u010daju koli\u010dina zajedni\u010dkih jezi\u010dkih jedinica daleko ve\u0107a od varijacija.<\/p>\n

Me\u0111u pobornicima ideje o zajedni\u010dkom jeziku je i lingvista Ranko Bugarski, koji je na ovu temu pro\u0161le godine objavio knjigu pod nazivom \u201cGovorite li zajedni\u010dki?\u201d, napominju\u0107i da zajedni\u010dki jezik sam i dalje naziva srpskohrvatskim. Pojavom ovog dela obele\u017eena je prva godi\u0161njica Deklaracije o zajedni\u010dkom jeziku, koju je 2017. potpisalo preko 200 lingvista, knji\u017eevnika i drugih stru\u010dnjaka iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a koja zastupa upravo ideju o policentri\u010dnom standardnom jeziku sa \u010detiri me\u0111usobno ravnopravne varijante. U tekstu Deklaracije izme\u0111u ostalog se isti\u010de da razli\u010ditosti me\u0111u varijantama \u201cdoprinose ogromnom bogatstvu zajedni\u010dkog jezika\u201d, te se poziva na ukidanje svih oblika jezi\u010dke segregacije i diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama, kao i na \u201cizbegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih \u2018prevo\u0111enja\u2019 u sudskoj i administrativnoj praksi, kao i u sredstvima javnog informisanja\u201d.<\/p>\n

A ako jo\u0161 uvek niste sigurni kada je najbolje da posetite gorepomenutog prijatelja u Hrvatskoj \u2013 na put mo\u017eete krenuti u martu<\/em> ili aprilu<\/em>, najbolje u maju<\/em>, ali nikako u junu<\/em>, kada je doti\u010dni na godi\u0161njem odmoru u inostranstvu<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Napisala: Dijana Jelenkov Ako vam neko skrene pa\u017enju na \u010dinjenicu da je neka djevojka veoma lijepa, sasvim je sigurno da vam ne\u0107e biti potreban prevod kako biste razumeli njegovu misao. S druge strane, ako vas sagovornik obavesti da ga mo\u017eete posetiti u o\u017eujku ili travnju, jo\u0161 bolje u svibnju, ali nikako u lipnju jer je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1561,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-1559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezici"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Drvo-jezika.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7Xlcj-p9","post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1559"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1743,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1559\/revisions\/1743"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1561"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}