{"id":373,"date":"2014-05-15T18:34:20","date_gmt":"2014-05-15T18:34:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=373"},"modified":"2017-04-16T21:45:18","modified_gmt":"2017-04-16T19:45:18","slug":"vrste-engleskog-jezika-razlike-i-varijacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/vrste-engleskog-jezika-razlike-i-varijacije\/","title":{"rendered":"Vrste engleskog jezika: razlike i varijacije"},"content":{"rendered":"<figure id=\"attachment_374\" aria-describedby=\"caption-attachment-374\" style=\"width: 400px\" class=\"wp-caption alignleft\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-374\" src=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/USA-BR.jpg\" alt=\"skra\u0107enica AmE ili US, a pored tipi\u010dne britanske BrE ili Brit\" width=\"400\" height=\"452\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-374\" class=\"wp-caption-text\">U svakom dobrom re\u010dniku, pored re\u010di koja je specifi\u010dna za ameri\u010dki engleski stoji skra\u0107enica AmE ili US, a pored tipi\u010dne britanske BrE ili Brit<\/figcaption><\/figure>\n<p>Pi\u0161e: <em><strong>Ana Todorovi\u0107-Radeti\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Sa preko 500 miliona ljudi koji ga govore (kojima je to maternji ili zvani\u010dni strani jezik) engleski je postao po upotrebi tre\u0107i jezik na svetu, pored kineskog i Hindu jezika. On dominira kulturom, poslovanjem, diplomatijom, komunikacijom, naukom, internetom. Me\u0111utim, iako je <b>lingua franca modernog doba<\/b>, engleski varira po svojoj upotrebi, bilo da se radi o pisanoj ili usmenoj formi. Po\u0161to ne postoji zvani\u010dan ili standardni tip engleskog jezika,\u00a0 preporu\u010duje se pridr\u017eavanje bilo britanskog ili ameri\u010dkog engleskog (samo jednog od ova dva tipa) zbog jasno\u0107e, kvaliteta i doslednosti, naro\u010dito u pisanoj formi. \u0160to se ti\u010de usmene forma, glavna razlika ova dva tipa je u izgovoru.<\/p>\n<p>Rasprostranjenost i dominacija engleskog jezika se mo\u017ee pripisati kolonizaciji i ekspanziji britanskog kraljevstva koje je vladalo u mnogim delovima sveta u osamnaestom i devetnaestom veku, a kasnije i politi\u010dkoj i ekonomskoj dominaciji SAD-a od druge polovine devetnaestog veka pa do dana\u0161njih dana.<!--more--><\/p>\n<p>Danas je engleski jezik i jedan od \u0161est zvani\u010dnih jezika Ujedinjenih Nacija.<\/p>\n<h2><b>Britanski engleski<\/b><\/h2>\n<p><a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/USA-BR2.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-375\" src=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/05\/USA-BR2.jpg\" alt=\"USA-Bit2\" width=\"363\" height=\"311\" \/><\/a>Britanski engleski ili UK engleski je termin koji se odnosi na verziju engleskog koja se koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu ili van Amerike. Ovaj termin se koristi da bi se napravila razlika u kvalitetu pisanog engleskog koji se koristi u Ujedinjenom kraljevstvu u odnosu na njegove varijetete. Ova forma jezika koja se u\u010di u \u0161kolama u UK je stalna, naro\u010dito njegove osnovne karakteristike, sa nekolicinom lokalizovanih re\u010di.<\/p>\n<p>Ovaj termin tako\u0111e koriste i Amerikanci kada misle na govorne verzije engleskog jezika koji se koristi u Engleskoj, dok \u0107e Britanci tvrditi da govore \u201epravi\u201c engleski, a ostatak sveta ne, imaju\u0107i razli\u010dite ili nestandardne akcente. Me\u0111utim, suprotno tome, dijalekti i razli\u010dite varijante postoje unutar Kraljevtsva. Naro\u010dito u Engleskoj gde govorni jezik ima mnoge dijalekte. Najve\u0107e razlike u dijalektima su prisutne u Velsu, \u0160kotskoj i Severnoj Irskoj.<\/p>\n<h2><b>Ameri\u010dki engleski<\/b><\/h2>\n<p>Ameri\u010dki engleski je naju\u010destaliji oblik engleskog jezika koji se danas koristi \u0161irom sveta. Karakteri\u0161u ga pojedini arhaizmi (re\u010di koje su promenile svoje zna\u010denje u UK, ali su ostale u kolinijama) kao i inovacije u vokabularu (pozajmice od Francuza i \u0160panaca koji su se tako\u0111e naseljavali u Severnoj Americi). Njegova \u0161iroka rasprostranjenost i velika prihva\u0107enost se mo\u017ee pripisati popularnosti SAD-a delom kroz njihove proizvode, knjige, filmove i muziku.<\/p>\n<p>U Americi su regionalne varijacije ne samo opstale, ve\u0107 se i intenzivirale. Ovakve varijacije su ukorenjene u elementima originalnog jezika doseljenika, naro\u010dito u pogledu izgovora i kolokvijalnog govora.<\/p>\n<p>U svakom dobrom re\u010dniku, pored re\u010di koja je specifi\u010dna za ameri\u010dki engleski stoji skra\u0107enica <b>AmE <\/b>ili <b>US<\/b>, a pored tipi\u010dne britanske<b> BrE <\/b>ili<b> Brit<\/b>. Mnogi termini koji su u\u0161li u Oxford re\u010dnike iz ameri\u010dkog engleskog su brzo usvojeni u britanskoj varijanti: neki primeri iz, recimo, poslednje decenije su: <i>geek<\/i> (\u0161mokljan, \u0161treber, zanesenjak), <i>nerd<\/i> (\u010dudak, bezveznjak), <i>24\/7<\/i>. Mnogi ekvivalenti za britanske termine su op\u0161te poznati: sidewalk (US) = pavement (trotoar, plo\u010dnik), checkers (US) =draughts (dame), cookie (US) = biscuit (keks), vest (US) = waistcoat (prsluk).<\/p>\n<p>Druge razlike su suptilnije. Neke re\u010di imaju blagu razli\u010ditost u formi, na pr. <i>dollhouse<\/i> (US)\/ <i>doll\u2019s house<\/i> (Brit.) (ku\u0107ica za lutke), <i>math<\/i> (US)\/<i> maths<\/i> (Brit.) (matematika),<i> tidbit<\/i> (US)\/ <i>titbit <\/i>(Brit.) (poslastica, pikanterija) itd.<\/p>\n<p>Engleski je prvi (maternji) jezik i u Ju\u017enoj Africi, Australiji, Novom Zelandu itd, a u Pakistanu, Indiji, \u0160ri Lanci, Filipinima, Banglade\u0161u i mnogim drugim zemljama je drugi (slu\u017ebeni) jezik. U Indiji, Australiji, Singapuru, Ju\u017enoj Africi i Hong Kongu, britanski engleski se izu\u010dava u \u0161kolama, dok je ameri\u010dki engleski preuzeo dominaciju u \u0161kolama Kine, Japana i drugim azijskim nacijama.<\/p>\n<h2><b>Australijski i novozelandski engleski<\/b><\/h2>\n<p>Vokabular australijskog i novozelandskog engleskog je veoma sli\u010dan. Oba tipa su oboga\u0107ena re\u010dima i konceptima iz stotine uro\u0111eni\u010dkih jezika koji su postojali pre evropskih doseljenika, od kojih je samo pedesetak nastavilo da \u017eivi kao prvi jezik. Podela izme\u0111u formalnog i neformalnog jezika je mo\u017eda manje drasti\u010dna u australijskom engleskom nego bilo gde drugde: sufiksi kao \u0161to su \u2013<b>o<\/b> i \u2013<b>ie<\/b> daju izraze kao \u0161to <i>arvo<\/i> (afternoon \u2013 posle podne), <i>reffo<\/i> (refugee \u2013 izbeglica, begunac) i <i>barbie<\/i> (barbecue \u2013 ro\u0161tilj) i slobodno se dodaju re\u010dima \u010dak i u formalnijim kontekstima.<\/p>\n<h2><b>Kanadski engleski<\/b><\/h2>\n<p>Kanadski engleski je podlo\u017ean konfliktnim uticajima britanskog i ameri\u010dkog engleskog. U vokabularu postoji veliki uticaj ameri\u010dkog engleskog: Kana\u0111ani koriste <i>billboard <\/i>(reklamni pano)<i>, gas <\/i>(benzin)<i>, truck <\/i>(kamion)<i>, and wrench<\/i> (klju\u010d za matice) <b>(US)<\/b> radije nego: <i>hoarding, petrol, lorry, and spanner <\/i><b>(Brit)<\/b>. Ali, sa druge strane, koriste <i>blinds<\/i> (roletna), <i>braces<\/i> (tregeri, naramenice), <i>porridge <\/i>(ovsena ka\u0161a), and <i>tap<\/i> (slavina) <b>(Brit)<\/b> radije nego: shades, suspenders, oatmeal, and faucet <b>(US)<\/b>.<\/p>\n<h2><b>Ju\u017enoafri\u010dki engleski<\/b><\/h2>\n<p>Od 1994. godine Ju\u017ena Afrika ima 11 zvani\u010dnih jezika: engleski, Afrikaan (koji poti\u010de od holandskog), Zulu, Xhosa i druge uglavnom regionalne afri\u010dke jezike. Engleski je prvi jezik kod samo desetak procenata populacije, ali drugi jezik mnogih drugih. Engleski je kod ro\u0111enih Afrikanaca neizbe\u017eno uticao na \u201estandardni\u201c engleski doseljenika. Neki od zanimljivih primera su kada se koristi \u201eno\u201c u potvrdnom smislu, kao u: \u2018How are you? \u2013 No, I\u2019m fine\u2019. Drugi interesantan primer je kada imaju univerzalan odgovor \u201eis it?\u201c (zar ne?) (\u0161to je u standardnom engleskom gramati\u010dki neta\u010dno koristiti za sva vremena), na pr: \u2018She had a baby last week \u2013 is it?\u2019<\/p>\n<h2><b>Indijski engleski<\/b><\/h2>\n<p>Uloga engleskog jezika u okviru kompleksnog multijezi\u010dkog dru\u0161tva Indije je veoma prakti\u010dna \u2013 zajedno sa Hindu jezikom koristi se svuda \u0161irom zemlje, i to kao prvi, drugi ili tre\u0107i govorni jezik, a njegove osobine se znatno razlikuju u odnosu na etni\u010dku ili kastinsku pripadnost. Gramatika indijskog engleskog ima mnogo specifi\u010dnih karakteristika,\u00a0 od kojih je mo\u017eda najpoznatija u\u010destala upotreba Present Continuous vremena, kao u primeru \u2018He is having very much of property\u2019 (gde je potrebno koristiti Present Simple), ili opet upotreba pitanja (question tag) \u201eis it?\u201c (zar ne?) u raznim kontekstima, ba\u0161 kao i u ju\u017enoafri\u010dkom primeru. Tako\u0111e, \u010desto se izostavljaju predlozi ili objekat u re\u010denici.<\/p>\n<h3><b>Zapadno-indijski engleski<\/b><\/h3>\n<p>Standardni britanski engleski jezik je bio tradicionalan lingvisti\u010dki model za Komonvelt karipski jezik, iako je od nedavno uticaj ameri\u010dke televizije, muzike i turizma u\u010dinio da ameri\u010dki engleski bude od podjednakog uticaja. Mnoge varijante kreolskog, na koji su uticali zapadno afri\u010dki jezici, su tako\u0111e jako rasprostranjeni. Jamajski kreolski je najpoznatiji i pro\u0161irio se i van svoje regije, naro\u010dito u UK, gde je imao uticaja na govor Britanaca afri\u010dkog porekla.<\/p>\n<p>I to nije sve. Vrste engleskog jezika se iz dana u dan pojavljuju svuda u svetu (zamislite samo koju varijantu engleskog jezika \u0107e govoriti dete supru\u017enika, na primer, koji su iz razli\u010ditih zemalja, a koriste se engleskim jezikom u svakodnevnoj me\u0111usobnoj komunikaciji). O razli\u010ditim vrstama engleskog je govorio i prof. dr David Crystal <strong><a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/utisci-sa-seminara-the-english-book-oxford-day-2013\/\">na seminaru u Sava centru<\/a>.<\/strong><\/p>\n<p>A mo\u017eete ovog poznatog profesora lingvistike i saslu\u0161ati kako govori na tu temu:<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" src=\"\/\/www.youtube.com\/embed\/2_q9b9YqGRY\" width=\"560\" height=\"315\" frameborder=\"0\" allowfullscreen=\"allowfullscreen\"><\/iframe><\/p>\n<p>Ukratko, dva \u201estandardna\u201c ili najdominantnija oblika engleskog su britanski i ameri\u010dki engleski. Pisani oblici ameri\u010dkog i britanskog engleskog jezika, kakvi se mogu na\u0107i u novinama, ud\u017ebenicima i raznim izdanjima se razlikuju po osnovnim karakteristikama (na pr. pravopis, gramatika). Sa druge strane, usmene forme se razlikuju po dijalektima (\u0161to je uglavnom ta\u010dno i za ostale jezike, a ne samo engleski), naro\u010dito u pogledu izgovora, <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/rec-dve-o-idiomima-u-engleskom-jeziku\/\"><strong>idioma<\/strong><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/kako-prosiriti-vokabular\/\"><strong>vokabulara<\/strong><\/a>. Kako ne postoji <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/casovi-engleskog-u-beogradu.php\"><strong>zvani\u010dni ili standardni oblik engleskog<\/strong><\/a> koji se koristi, preporu\u010duje se kori\u0161\u0107enje ili britanske ili ameri\u010dke varijante (nije po\u017eeljno kombinovati ova dva stila) zbog doslednosti u jasno\u0107i i kvalitetu, naro\u010dito u pisanom obliku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Ana Todorovi\u0107-Radeti\u0107 Sa preko 500 miliona ljudi koji ga govore (kojima je to maternji ili zvani\u010dni strani jezik) engleski je postao po upotrebi tre\u0107i jezik na svetu, pored kineskog i Hindu jezika. On dominira kulturom, poslovanjem, diplomatijom, komunikacijom, naukom, internetom. Me\u0111utim, iako je lingua franca modernog doba, engleski varira po svojoj upotrebi, bilo da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-373","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-jezici"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7Xlcj-61","post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=373"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1059,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/373\/revisions\/1059"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}