{"id":384,"date":"2014-07-22T14:43:48","date_gmt":"2014-07-22T14:43:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=384"},"modified":"2026-03-16T21:07:55","modified_gmt":"2026-03-16T20:07:55","slug":"poreklo-turskog-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/poreklo-turskog-jezika\/","title":{"rendered":"Poreklo turskog jezika"},"content":{"rendered":"

Turski jezik kao maternji govori 220 miliona ljudi, a u geografskom smislu govori se na povr\u0161ini od 12 miliona km2. Smatra se jednim od najstarije pisanih jezika na svetu<\/strong>. Pripada uralo-altajskoj porodici jezika, a spada u altajske jezike. Turkijski jezici (turski u \u0161irem smislu) danas obuhvataju preko 30 jezika koji se govore mahom u Isto\u010dnoj Evropi, Srednjoj Aziji, i Sibiru. Smatra se da su iz altajske grupe jezika nastali jo\u0161 i tunguski, mongolski, japanski i korejski.<\/p>\n

Turci su prvobitno bili nomadski narod u Isto\u010dnoj Aziji i Mongoliji, izme\u0111u reke Orhon i donjeg sliva reke Jenisej, severno od Kine. Najstarije podatke o turskim narodima dali su upravo njihovi susedi Kinezi i ovi izvori poti\u010du iz 6.veka p.n.e. Smatra se da je re\u010d Turk<\/i> (kako sebe Turci i danas nazivaju) nastala od kineskih re\u010di Tu Kue<\/i> sto znaci \u0161lem, jer je jedan od vrhova planine Kin\u0161an gde su Turci \u017eiveli imao oblik \u0161lema<\/strong>.<\/p>\n

Prvi natpisi na turskom jeziku bili su Orhonski natpisi<\/strong> (Orhun Kitabeleri)<\/i> iz 8.veka, koji su sadr\u017eali oko 10000 re\u010di Ovi natpisi poti\u010du iz doline reke Jenisej, sa prostora dana\u0161nje Mongolije, i predstavljaju prvi spomenik pisan turskim jezikom<\/a><\/strong>. Najpoznatiji od njih su\u00a0 natpisi Kul Tigin i Bilge Kagan, kao i Tonjukuk koji su se zvali po tada\u0161njim vladarima.<\/p>\n

Prvi re\u010dnik turskog jezika koji je poku\u0161ao da objasni turski jezik i njegove osobine napisao je Ka\u0161garli Mahmud 1074.godine. Ovaj re\u010dnik se \u00a0zvao Divan\u00fc-L\u00fcgati<\/i>\u2019<\/i>t-T\u00fcrk<\/i> (Re\u010dnik turskih dijalekata<\/strong>) a izme\u0111u ostalog u re\u010dniku je napisao i : \u201cvrlo je korisno u\u010diti turski jezik.\u201d<\/p>\n

Nakon toga, najzna\u010dajnije delo je bilo Kutadgu Bilig (\u201cZnanje koje donosi sre\u0107u<\/strong>\u201d), delo Jusufa Has Had\u017eiba koje je temelj turskog jezika, a poti\u010de iz 1070.godine. Prvo delo turske poezije nastalo je u 12.veku, zvalo se Hikmet (Poezija)\u00a0 a napisao ga je Ahmed Jesevi. Ova dela su zna\u010dajno doprinela utvr\u0111ivanju temelja modernog turskog jezika.<\/p>\n

Iz dana\u010dnje Mongolije, svoje prapostojbine, turska plemena su se delila i selila nose\u0107i sa sobom svoj jezik. Deo je emigrirao na zapad, u Iran i Avganistan, jedan deo ka Rusiji i Sibiru, tursko pleme Seld\u017euci su osnovali carstvo koje se prostiralo od Amu Darje do persijskog zaliva, i od Inda do Mediterana. Kada su Seld\u017euci potukli vizantijsku vojsku u bici kod Manzikerta oslobodili su prolaz za nekoliko miliona Oguza koji su se tako naselili u Anadoliju gde je jedan od predvodnika plemena po imenu Osman osnovao Osmanlijsko carstvo. Turci koji su ostali u Mongoliji takodje su nastavili da se sele, u Uzbekistan I jugozapadnu Rusiju.<\/p>\n

Zbog procesa migracija, osvajanja, me\u0161ovitih brakova i asimilacije, mnogi turski narodi sada\u0161nje Centralne i Jugozapadne Azije su me\u0161anog porekla, a sa narodima me\u0161ali su se i jezici.<\/p>\n

Nakon Ruske revolucije 1917. godine turski narodi su po\u010deli da formiraju nacionalne zajednice kao \u0161to su: Kazahstan<\/strong>, Uzbekistan<\/strong>, Kirgizija<\/strong> i Turkmenija<\/strong>.<\/p>\n

Najbrojniji turski narodi posle Turaka iz Turske su Uzbeci, koji danas \u017eive uglavnom u Uzbekistanu i Avganistanu, zatim Kazahi (Kazahstan), Turkmeni (Turkmenistan), Azeri (Azarbejd\u017ean, Iran), Tatari (Rusija i Ukrajina), Ba\u0161kiri (rasuti po isto\u010dnoj Rusiji) i dr. Zahvaljuju\u0107i svojstvu da se na osnovu dodaju nastavci, turski se lako \u0161irio i modifikovao prema oblastima i narodima.<\/p>\n

Tursko lingvisti\u010dko dru\u0161tvo sem \u201cturskog Turske\u201d priznaje i: azerbejd\u017eanski turski, ba\u0161kurt turski koji se govori u srednjoj Aziji, kaza\u0161ki, kirgiski, uzbe\u010dki turski, tatarski, turkmenski, ujgurski turski i turski Rusije.<\/p>\n

Sli\u010dnost izme\u0111u ovih jezika mo\u0111emo videti na primeru re\u010di \u0161kola<\/i><\/b><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Gagavuz turski (Gagavuz oblast u Moldaviji) <\/i><\/i><\/td>\n\u015fkola<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Azerbejd\u017eanski<\/i><\/i><\/td>\nm\u018fkt\u018fb<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Turkmenski<\/i><\/i><\/td>\nmekdep<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Uzbe\u010dki<\/i><\/i><\/td>\nmaktab<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Kaza\u0161ki<\/i><\/i><\/td>\nmektep<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Ujgurski<\/i><\/i><\/td>\nmektep<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Kirgijski<\/i><\/i><\/td>\nmektep<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Tatarski<\/i><\/i><\/td>\nm\u00e3kt\u00e3p<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Turski u pokrajini Tuva u Rusiji<\/i><\/i><\/td>\nsurguul<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Osmanski<\/i><\/i><\/td>\nmekteb<\/i><\/td>\n<\/tr>\n
Moderan turski (turski Turske)<\/i><\/td>\nokul<\/i><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Osmanski jezik je jezik Osmanskog carstva, predstavljao je me\u0161avinu arapskog, persijskog i turskog, bio je pisan arapskim pismom, a govorio se od 15. do 20. veka u Anadoliji, Rumeliji, Severnoj Africi, Iraku, Siriji i na Krimu.<\/span><\/p>\n

Svaki prevodilac za turski<\/b><\/a> bi trebalo da nau\u010di i osmanski jezik i arapsko pismo kojim je ovaj jezik pisan da bi bio u mogu\u0107nosti da \u010dita i dela iz vremena Osmanskog carstva, i da bi bolje razumeo moderan turski.<\/p>\n

Turska jezi\u010dka porodica<\/strong> se deli po podru\u010djima govora na:<\/p>\n

1. Zapadni turski svet:\u00a0<\/i><\/strong>Kipar, Rumelija, Sirija, Irak, Azerbejd\u017ean, turski Turske
\n2. Isto\u010dni turski svet:<\/strong>\u00a0<\/i>-Zapadni Turkestan, Iran, Avganistan, Uzbekistan, Kazahstan, Kirgizija
\n3. Severni turski svet:\u00a0<\/i><\/strong>Sibir, Altajski, Krimski, Karajski i Tuvinski<\/p>\n

Turski koji je danas peti jezik na svetu po broju govornika govori se od Balkana do Kaspijskog jezera.<\/p>\n

Danas se sem u Turskoj govori i na severnom Kipru kao drugi zvani\u010dni jezik, u Makedoniji, Iraku, Siriji, Bugarskoj, Uzbekistanu, Azerbejd\u017eanu, Rusiji, ali i zemljama Evropske Unije, u \u010demu prednja\u010di Nema\u010dka.<\/p>\n

Turski je prvi put progla\u0161en zvani\u010dnim jezikom Republike Turske Ustavom iz 1982. Tursko lingvisti\u010dko dru\u0161tvo je osnovano 1932. i to je prvi oblik institucionalizacije turskog jezika.<\/p>\n

Standardni, literaturni\u00a0 turski jezik ima za osnovicu istanbulski dijalekt anadolijskog turskog<\/strong>.<\/p>\n

Istorijski periodi turskog jezika su: altajski, prototurski, praturski, staroturski, srednjeturski, novoturski i moderni turski.<\/p>\n

Prva tri perioda su teorijski periodi. Staroturski period je period jezika\u00a0 od 6-13. veka, srednjeturski je trajao od 11-15. veka, i to je period pisanja prvih islamskih tekstova, 15-20. veka je period novoturskog, a moderni turski nastaje u 20. veku, kada je osnovana i republika Turska.<\/p>\n

Istaknuti turkolog Osman Nedim Tuna je, istra\u017eivaju\u0107i, utvrdio ogromnu sli\u010dnost staroturskog jezika sa sumerskim jezikom koji se govorio u staroj Mesopotamiji jo\u0161 3500-1700 p.n.e<\/p>\n

Kroz istor\u0131ju Turc\u0131 su ziveli na 3 kont\u0131nenta, bili su izlo\u017eeni razli\u010ditim uticajima, primali razli\u010dite vere, i koristili su i razli\u010dita pisma.<\/p>\n

U 7.i 8. veku su koristili goktursko pismo<\/i><\/strong>, pismo kojim su pisani Orhonski natpisi, a naziva se jo\u0161 i turske rune. Imalo je 38 slova, a re\u010di su razdvajali sa dve ta\u010dke .<\/p>\n

Ujgursko pismo<\/i> koje su koristili od 9.veka je vodilo poreklo od aramejskog,a \u00a0iako nije odgovarao turskom jeziku jedno vreme su ga Turci u Centralnoj Aziji koristili kao nacionalni alfabet. U 10.veku su Turci prihvatajuci islam od Arapa prihvatili i arapsko pismo<\/i>.<\/p>\n

1928.godine Turci usvajaju latini\u010dno pismo<\/i> sa 29 glasova<\/strong> kao zvani\u010dan alfabet turskog jezika.<\/p>\n

Ostalo je zabele\u017eeno da su turski narodi kroz istoriju povremeno koristili i manihejsko, brahmi, sirijsko i\u00a0 jermensko, pa \u010dak i \u0107irili\u010dno pismo.<\/p>\n

Glavni dijelakti turskog jezika su: rumelijski, turski na Kipru, turski Jedrena, crnomorski, isto\u010dni, sevroisto\u010dni, turski egejske regije, srednje Anadolije, Kastamonu turski i Karamalid\u017ea turski<\/i>. Upravo postojanje velikog broja dijalekata ote\u017eava prevod na turski<\/b>, kao i prevod sa turskog<\/b><\/a>. Da bi prevodilac za turski <\/b>mogao da u potpunosti ovlada jezikom potrebno je da se bli\u017ee upozna sa svim ili bar ve\u0107inom dijalekata.<\/p>\n

Tokom menjanja, turski je vr\u0161io uticaj na druge jezike ali je i sam trpeo uticaj, i poprimio i neke nove re\u010di.<\/p>\n

U turski je tokom istorije u\u0161lo dosta stranih re\u010di, najvi\u0161e iz persijskog i arapskog jezika. S druge strane, broj turskih re\u010di u drugim jezicima\u00a0 tako\u0111e nije zanemarljiv: u srpskom ima oko 8 000 turcizama<\/strong><\/a>, u bugarskom oko 3500, gr\u010dkom 3000, albanskom 2500, arapskom 2 000\u2026Turcizama ima i u drugim evropskim jezicima, mada mnogo manje.<\/p>\n

Upravo zbog ovolikog broja re\u010di u na\u0161em jeziku turski slu\u0161aocu mo\u017ee zvu\u010dati blisko, mada je prevod na turski i sa turskog<\/b> mnogo kompleksniji nego \u0161to se to mo\u017ee \u010diniti na prvo slu\u0161anje.<\/p>\n

Danas, turski se govori u 34 zemlje van Republike Turske, a najvise Turaka sem u Turskoj, ima u svim zemljama bivse Jugoslavije, Bugarskoj, Gr\u010dkoj, Rumuniji, na Kipru, u Iraku, Siriji, Rusiji, Gruziji,Kini,\u00a0 ali i u zemljama Zapadne Evrope, posebno Nema\u010dkoj (oko 1,2 miliona).<\/p>\n

Napisala: Maja Velkovski<\/strong><\/em><\/p>\n

Koristan link: https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/ovlasceni-prevodilac-i-sudski-tumac-za-turski-jezik\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turski jezik kao maternji govori 220 miliona ljudi, a u geografskom smislu govori se na povr\u0161ini od 12 miliona km2. Smatra se jednim od najstarije pisanih jezika na svetu. Pripada uralo-altajskoj porodici jezika, a spada u altajske jezike. Turkijski jezici (turski u \u0161irem smislu) danas obuhvataju preko 30 jezika koji se govore mahom u Isto\u010dnoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1077,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-384","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-jezici"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/07\/Crkva-Svete-Sofije.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7Xlcj-6c","post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=384"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2149,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/384\/revisions\/2149"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1077"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}