{"id":389,"date":"2014-09-06T07:05:13","date_gmt":"2014-09-06T07:05:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=389"},"modified":"2017-04-17T12:25:33","modified_gmt":"2017-04-17T10:25:33","slug":"umetnost-prevodjenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/umetnost-prevodjenja\/","title":{"rendered":"Umetnost prevo\u0111enja"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-full wp-image-391\" src=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/umetnost-prevodjenja.jpg\" alt=\"Umetnost prevo\u0111enja\" width=\"294\" height=\"198\" \/>Umetnost je sve ono \u0161to stimuli\u0161e ljudska \u010dula, ljudski um i duh. Ona prenosi ili izaziva emocije i ideje i podsti\u010de kreativnost u ljudima.<\/p>\n<p><strong>Prevo\u0111enje je umetnost finih nijansi<\/strong>, majstorije jezika, tananih razlika u mislima i re\u010dima. Ono spaja narode, kulture, svetove, jer da nema prevo\u0111enja svet bi bio zatvoren, prazan, neobave\u0161ten, gluv. Ova umetnost pronalazi ravnote\u017eu izme\u0111u dve zemlje, dva naroda, dva jezika, dve tradicije koje su ponekad potpuno suprotne. <strong>Osim \u0161to je umetnost,\u00a0 prevo\u0111enje je pomalo i zanat, majstorija, ume\u0107e<\/strong>. Prevo\u0111enje je stvarala\u010dki posao, prevodilac poput vajara vaja tekst od nulte ta\u010dke, od onoga \u0161to je nastalo na drugom jeziku mora da stvori ne\u0161to istovetno, a opet druga\u010dije na drugom jeziku. Ose\u0107aj za materiju koja se prevodi je mo\u017eda i presudan, jer \u010ditaoci \u010ditaju, a slu\u0161aoci slu\u0161aju ono \u0161to je prevodilac osetio. Prevo\u0111enje se podjednako bazira na znanju i na ose\u0107aju, jer ako prevodilac ne razume du\u0161om ono \u0161to prevodi uzaludne su sve teorije prevo\u0111enja, svi re\u010dnici i gramatike.<!--more--><\/p>\n<p><strong>Prevodioci su ti koji moraju podjednako dobro poznavati dva jezika, ose\u0107ati du\u0161e oba naroda<\/strong>. Osim jezika oni moraju odli\u010dno poznavati navike, tradiciju, knji\u017eevni i govorni jezik. Svako mo\u017ee u\u010diti strani jezik, ali su retki ljudi koji njime potpuno ovladaju. Da biste ovladali jezikom, morate provesti odre\u0111eni period u toj zemlji, upoznati ljude, osetiti \u017eivot u toj sredini, sklopiti prijateljstva, ru\u010dati, i\u0107i u kupovinu, videti kako izgleda praznik. To upoznavanje jedne zemlje i naroda iz svih uglova\u00a0 je veoma va\u017eno za dobar prevod.<\/p>\n<p>Ako npr. prevodilac za japanski jezik ne poznaje japansku kulturu, tradiciju, obi\u010daje, mentalitet,\u00a0 on nikako ne mo\u017ee prevesti dobro knjigu sa nekog zapadnog jezika. Ta knjiga verovatno ne bi bila zanimljiva za \u010ditanje japanskom narodu, jer nema onaj duh i ritam koji bi zaintrigirao \u010dlitaoca.<\/p>\n<p><strong>Dobar prevodilac mora biti nevidljiv, a to je najte\u017ee od svega<\/strong>. Na\u0161 poznati prevodilac <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Milovan Danojli\u0107<\/strong><\/span> je jednom rekao:\u00a0 \u201c<em><strong>Najbolji prevod je onaj u kojem se prevodilac ne vidi i ne \u010duje<\/strong><\/em>.\u201d <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\"><strong>Prevodilac<\/strong><\/a> onome \u0161to radi mora dati li\u010dni pe\u010dat, ali tako da ga \u010ditaoci ili slu\u0161aoci ne osete.<\/p>\n<p>Ipak, postoje situacije kada prevodilac poput pravog umetnika mora da se izvija, snalazi, pronalazi adekvatne zamene i sinonime kako bi do\u010darao sr\u017e onoga sto prevodi.<\/p>\n<p>Ponekad je pre samog prevo\u0111enja potrebno istra\u017eivanje, u\u010denje. Nije isto <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/prevod-knjizevnih-dela\/\"><strong>prevoditi knji\u017eevni tekst<\/strong><\/a>, ugovor, tu\u017ebu, pesmu\u00a0 ili se baviti <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/usmeno-prevodenje\/\"><strong>usmenim prevo\u0111enjem<\/strong><\/a>. Prevodilac mora za svaku priliku <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/principi-prevodenja\/\"><strong>izu\u010diti dobro materiju, terminologiju<\/strong><\/a>, poistovetiti se sa onim \u0161to radi, prilagoditi stil, jezik, na\u010din izra\u017eavanja. Mora biti u toku sa oba jezika, jer svaki jezik se menja poput \u017eivog bi\u0107a, trpi promene kroz generacije, menjaju \u00a0se \u017eargon, na\u010din izra\u017eavanja, pozajmljenice, skra\u0107enice, pojavljuju se nove re\u010di, a druge se izbacuju iz upotrebe. <strong>Pri prevodu knji\u017eevnih dela, pri\u010da, pesama, sem semanti\u010dko-jezi\u010dkog prevo\u0111enja va\u017eno je poznavati stil autora, osetiti delo na pravi na\u010din, osetiti kostur radnje, notu, ritam dela<\/strong>.<\/p>\n<p>Prevod mora zvu\u010dati dobro, izgledati dobro, i razumeti se odli\u010dno. Uvek postoji ona dilema izme\u0111u ta\u010dnog i odgovaraju\u0107eg prevoda. <strong>Ta\u010dan prevod nije uvek odgovaraju\u0107i, a odgovaraju\u0107i prevod je uvek ta\u010dan<\/strong>.<\/p>\n<p>Svaki prevod ima vrednost, nezavisno od njegove sadr\u017eine, du\u017eine, porekla, i prevodilac treba tako da mu pristupa. Prevodilac je nau\u010dnik jezika i mora poznavati sve njegove aspekte. Poput dobrog istra\u017eiva\u010da mora da izu\u010dava jednu temu beskona\u010dno dugo, a poput dobrog diplomate mora znati kulturne i socijalne prilike koje ni u jednom trenutku prevoda ne sme zanemariti. Prevodilac uvek mora u\u010diti, istra\u017eivati, informisati se, a ako je potrebno konsultovati i stru\u010dnjake za oblasti koje ne poznaje dovoljno dobro.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter size-full wp-image-392\" src=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/Diplomatija.jpg\" alt=\"Diplomatija\" width=\"600\" height=\"367\" \/><\/p>\n<p>Svakom prevodiocu je lako da \u201cpliva\u201d kroz tekst koji je blizak, razumljiv, prijem\u010div. A te\u0161ko je poistovetiti se sa materijom koja mu nije bliska, sa tu\u0111im mislima i ose\u0107anjima, ponekad i\u00a0 sa tu\u0111im nelogi\u010dnostima. Tu stupa na snagu dar da se tekst mo\u017eda i popravi, dotera, pribli\u017ei \u010ditaocu u svakom smislu, a opet da se ni\u0161ta ne promeni .<\/p>\n<p>Lo\u0161 prevod se sastoji od prevedenih re\u010di, re\u010denica, nanizanog \u0161turog teksta, ali nema onu finu zavr\u0161nu notu potrebnu da tekst dobije smisao. <strong>Isti tekst mo\u017ee na stranom jeziku zvu\u010dati sasvim druga\u010dije ako ga prevedu dva razli\u010dita prevodioca<\/strong>. To je taj tanani dah koji se udahne tekstu, mala razlika koja mnogo zna\u010di.<\/p>\n<p><strong>Prevodioci u \u0161ali ka\u017eu da je prevod kao \u017eena: ako je lep nije veran, a ako je veran nije lep<\/strong>\u2026 I ako stavimo na stranu \u0161ovinisti\u010dku notu ove izreke,\u00a0 mo\u017eemo zaklju\u010diti da je doista ta\u010dna.<\/p>\n<p>Prevo\u0111enje pospe\u0161uje kreativnost, \u010dini da se pro\u0161ire vidici, upoznaju nova i zanimljiva dela i ljudi. Prevo\u0111enje povezuje, stvara, oblikuje, produbljuje. <span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>A zar \u00a0to ne radi svaka umetnost?<\/strong><\/span><\/p>\n<p>Napisala: Maja Velkovski<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Umetnost je sve ono \u0161to stimuli\u0161e ljudska \u010dula, ljudski um i duh. Ona prenosi ili izaziva emocije i ideje i podsti\u010de kreativnost u ljudima. Prevo\u0111enje je umetnost finih nijansi, majstorije jezika, tananih razlika u mislima i re\u010dima. Ono spaja narode, kulture, svetove, jer da nema prevo\u0111enja svet bi bio zatvoren, prazan, neobave\u0161ten, gluv. Ova umetnost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-389","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-prevod"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7Xlcj-6h","post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=389"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1142,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/389\/revisions\/1142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=389"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=389"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=389"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}