{"id":891,"date":"2016-11-04T21:30:53","date_gmt":"2016-11-04T20:30:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=891"},"modified":"2022-03-24T17:48:48","modified_gmt":"2022-03-24T16:48:48","slug":"libra-prevod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/libra-prevod\/","title":{"rendered":"Prevod re\u010di „libra“"},"content":{"rendered":"

Re\u010d Libra<\/em><\/strong> poti\u010de od latinske re\u010di istog slovnog rasporeda – libra<\/em><\/strong> (mno\u017eina librae) <\/em>i u osnovnom zna\u010denju se odnosi na vagu – ure\u0111aj za merenje<\/strong>.<\/p>\n

\"vaga\"Ova re\u010d je u bliskoj vezi sa engleskim re\u010dima<\/a>: level<\/em><\/strong> (nivo, stepen), lira<\/em> (nov\u010dana jedinica), deliberate<\/em><\/strong> (sa namerom, smi\u0161ljeno) equilibrium<\/em><\/strong> (ravnote\u017ea, koja je spoj re\u010di equal<\/em>-jednakost + libra \/ litre<\/em>– metri\u010dka jedinica za te\u017einu), librate<\/em> (njihati se, vibrirati, lelujati se, naginjati se od jedne na drugu stranu). Na gr\u010dkom jeziku lithra je <\/em>naziv za vrstu nov\u010dane kovanice.<\/p>\n

*\u00a0 „Re\u010dnik srpskohrvatskog knji\u017eevnog i narodnog jezika\u00a0 SANU<\/strong>“ navodi slede\u0107a zna\u010denja l\u00eebre<\/em>:<\/p>\n

    \n
  1. rimska jedinica mere za masu od 327.45 g<\/strong><\/li>\n
  2. naziv vrste novca koja se upotrebljavala u Primorju, u Istri u 16. veku. Drugi nazivi za istu re\u010d: soldini, \u0161kuda,<\/em> sitni novac uop\u0161te.<\/li>\n<\/ol>\n

    *\u00a0\u00a0 „Rje\u010dnik stranih rije\u010d<\/strong>i“ Bratoljuba Klai\u0107a registruje re\u010d l<\/strong>\u00eebra<\/em> u zna\u010denju<\/strong>:<\/p>\n

      \n
    1. starorimska mera za te\u017einu, funta;<\/li>\n
    2. vaga, naro\u010dito apotekarska vaga;<\/li>\n
    3. sazve\u017e\u0111e u Zodijaku<\/li>\n<\/ol>\n

      *\u00a0 „Leksikon stranih re\u010di i izraza<\/strong>“ Milana Vujaklije re\u010d vaga <\/em>defini\u0161e ovako:<\/em> (nem. Wage) sprava za upore\u0111enje nepoznatih masa sa poznatim (tegovima) tj. za odre\u0111ivanje te\u017eine tela; terazije, kantar.<\/p>\n

      *\u00a0\u00a0 „Oxford English Dictionary<\/strong>“ navodi da su Rimljani upotrebljavali re\u010d liber <\/em><\/strong>za jedan oblik knjige. Ima smisla, pogotovu \u0161to se u re\u010dnicima pojavljuje i ovo obja\u0161njenje re\u010di: ova re\u010d se kod Latina\u00a0 odnosila na „unutra\u0161nju koru stabla“ jer se kora stabla, prema staroj rimskoj tradiciji, koristila u rano doba kao materijal za pisanje.<\/p>\n

      *\u00a0\u00a0 Nasuprot ovom obja\u0161njenju, re\u010dnik „Chambers Dictionary of Etymology“<\/strong><\/em>,<\/em> smatra da je re\u010d liber<\/em> izvedena iz rekonstruirane indoevropske re\u010di za list<\/em> \u2013 loubh<\/em>, lubh<\/em> ili leup<\/em>.<\/p>\n

      Zanimljivosti vezane za libru<\/strong><\/h2>\n