{"id":996,"date":"2017-03-22T12:55:31","date_gmt":"2017-03-22T11:55:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/?p=996"},"modified":"2017-04-16T21:42:13","modified_gmt":"2017-04-16T19:42:13","slug":"rumunski-jezik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/rumunski-jezik\/","title":{"rendered":"Rumunski jezik"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: right;\">Pi\u0161e: <strong>Tatijana Paunovi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Rumunski jezik svrstan je me\u0111u romanske jezike, pripada italskoj grani indoevropske <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/jezicke-porodice\/\"><strong>porodice jezika<\/strong><\/a>.<\/p>\n<p>Poreklo vodi od <strong>vulgarnog latinskog<\/strong>, \u010dije su karakteristike mo\u017eda najbolje o\u010duvane upravo u ovom jeziku.<\/p>\n<blockquote><p>Rumunski je zvani\u010dni jezik Republike Rumunije i Moldavije, ali je i jedan od \u0161est zvani\u010dnih jezika Autonomne Pokrajine Vojvodine.<\/p><\/blockquote>\n<p>Stupanjem Republike Rumunije u \u010dlanstvo Evropske Unije, 1. januara 2007. rumunski je uvr\u0161ten na listu zvani\u010dnih jezika ove internacionalne organizacije.<\/p>\n<p>Jezik na\u0161ih kom\u0161ija <strong>24 miliona ljudi govori kao maternji<\/strong>, dok ga njih 4 miliona govori kao drugi jezik. Po broju govornika romanskih jezika rumunski je na petom mestu posle \u0161panskog, portugalskog, francuskog i italijanskog.<!--more--><\/p>\n<p>Nastao je iz latinskog i da\u010dkog ali su na njegov razvoj uticali i drugi jezici poput ma\u0111arskog, ukrajinskog, gr\u010dkog, srpskog, bugarskog, makedonskog, <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/sudski-tumac-i-prevod-sa-ruskog-na-srpski\/\"><strong>ruskog<\/strong><\/a>, <a href=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/tag\/nemacki-jezik\/\"><strong>nema\u010dkog<\/strong><\/a> i tra\u010dkog. Smatra se da negde oko 70% rumunskog vokabulara \u010dine elementi iz drugih romanskih jezika dok 10% elemenata ima slovensko poreklo.<\/p>\n<p>Rumunski jezik ima dosta sli\u010dnosti sa ostalim romanskim jezicima stoga bi poznavaocima romanskih jezika bilo lako da ga savladaju.<\/p>\n<figure id=\"attachment_997\" aria-describedby=\"caption-attachment-997\" style=\"width: 778px\" class=\"wp-caption aligncenter\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-997\" src=\"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/778px-Neac\u015fus_letter.jpg\" alt=\"Najstariji dokument pisan na rumunskom (Neac\u015fu's)\" width=\"778\" height=\"599\" \/><figcaption id=\"caption-attachment-997\" class=\"wp-caption-text\">Najstariji dokument pisan na rumunskom (Neac\u015fu&#8217;s)<\/figcaption><\/figure>\n<p>Rumunski ima 27 glasova ali 28 grafema (slova), od \u010dega 20 konsonanta (suglasnika) i 8 vokala (samoglasnika). U rumunskom postoji osam samoglasnika koji imaju vrednost sedam glasova, jer dva vokala \u00e2 i \u00ee imaju istu vrednost a razli\u010dita ortografska pravila.<\/p>\n<p>Samoglasnici a,\u0103,\u00e2,\u00ee su uvek vokali dok e, i, o, u, mogu biti vokali i poluvokali. Za pisanje stranih imena, re\u010di i izraza koriste se slova q, w i x stoga rumunski alfabet ukupno ima 31 slovo. Interesantno je da u rumunskom ne postoji re\u010d koja se zavr\u0161ava na q dok je x najre\u0111e kori\u0161\u0107en suglasnik.<\/p>\n<h2>Gramatika rumunskog jezika<\/h2>\n<p>Gramatika rumunskog jezika se ne razlikuje umnogome od gramatike latinskog. Rumunski jezik ima 5 pade\u017ea, nominativ, genitiv, dativ, akuzativ i vokativ. Zanimljiva je \u010dinjenica da je rumunski jedini romanski jezik gde je odre\u0111eni \u010dlan enkliti\u010dki, stoji na kraju imenice i naslanja se na nju, osim odre\u0111enog u rumunskom postoji i neodre\u0111eni \u010dlan i on je prokli\u010dki. Ono \u0161to je tako\u0111e interesantno je i \u010dinjenica da je gotovo nemogu\u0107e formirati re\u010denicu bez upotrebe nekog elementa iz latinskog. Negde oko 2000 re\u010di vodi poreklo iz latinskog dok se oko 100 njih o\u010duvalo jedino u rumunskom.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da je globalizacija interneta donela pregr\u0161t informacija dostupnih samo jednim klikom, \u010dini se ipak da se o jeziku na\u0161ih kom\u0161ija, na ovim prostorima, malo zna. <strong>Na\u017ealost stru\u010dna literatura na internetu je te\u0161ko dostupna<\/strong>, gotovo da je nemogu\u0107e na\u0107i stru\u010dno napisane tekstove, koji polaznicima pru\u017eaju korisne informacije o ovom nesvakida\u0161nje lepom i interesantnom jeziku.<\/p>\n<p>Ukoliko ste zaljubljenik u romanske jezike ili \u017eivite u blizini rumunskog govornog podru\u010dja ili mo\u017eda zbog nekog vida saradnje \u017eelite da nau\u010dite rumunski, svakako je za po\u010detak najbolje nabaviti re\u010dnik, ukoliko niste u mogu\u0107nosti da nabavite srpsko-rumunski re\u010dnik, poku\u0161ajte sa englesko-rumunskim re\u010dnikom.<\/p>\n<p>Kao i za u\u010denje bilo kog stranog jezika, tako i sa rumunskim, probajte da slu\u0161anjem muzike nau\u010dite nove re\u010di i izraze.<\/p>\n<p>Ukoliko ste u mogu\u0107nosti poku\u0161ajte da otputujete u domovinu \u010duvenog grofa Drakule, jer verovali ili ne, ima mnogo toga da ponudi, mo\u017eda \u0107ete upravo na ovaj na\u010din biti bli\u017ee ostvarenju svog cilja.<\/p>\n<p>Nebitno koji jezik u\u010dite, poku\u0161ajte da u\u010denje u\u010dinite interesantnim i zabavnim.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Tatijana Paunovi\u0107 Rumunski jezik svrstan je me\u0111u romanske jezike, pripada italskoj grani indoevropske porodice jezika. Poreklo vodi od vulgarnog latinskog, \u010dije su karakteristike mo\u017eda najbolje o\u010duvane upravo u ovom jeziku. Rumunski je zvani\u010dni jezik Republike Rumunije i Moldavije, ali je i jedan od \u0161est zvani\u010dnih jezika Autonomne Pokrajine Vojvodine. Stupanjem Republike Rumunije u \u010dlanstvo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[47],"tags":[],"class_list":["post-996","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-jezici"],"aioseo_notices":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7Xlcj-g4","post_mailing_queue_ids":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=996"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1000,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/996\/revisions\/1000"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prevodioci.co.rs\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}