Prevod na hrvatski i sa hrvatskog jezika
Od poslovne dokumentacije i stručnih tekstova do knjiga, publikacija i digitalnih sadržaja – svaki tekst poveravamo prevodiocu sa iskustvom u odgovarajućoj oblasti.
Vodimo računa o razlikama između srpskog i hrvatskog standardnog jezika, od terminologije i pravopisa do stila i prirodnog izraza.
Kada je potreban prevod između srpskog i hrvatskog
Srpski i hrvatski su veoma slični i međusobno razumljivi, ali se razlikuju u terminologiji, pravopisu, gramatici i načinu izražavanja. Te razlike posebno dolaze do izražaja u poslovnim, stručnim i tekstovima namenjenim objavljivanju, gde doslovno prilagođavanje često nije dovoljno.
Zato prevod sa srpskog na hrvatski i sa hrvatskog na srpski poveravamo profesionalnim prevodiocima i lektorima koji dobro poznaju oba standardna jezika, kao i terminologiju oblasti kojoj tekst pripada.
Po potrebi, prevod ili završnu jezičku proveru radi izvorni govornik hrvatskog jezika, kako bi tekst bio prirodan, precizan i prilagođen publici kojoj je namenjen.
Radimo sa materijalima različite tematike i nivoa stručnosti – od poslovne i pravne dokumentacije do stručnih tekstova, knjiga, publikacija i sadržaja namenjenih hrvatskom tržištu.
Najčešća pitanja o prevodu na hrvatski jezik
Da li je prevod sa srpskog na hrvatski adaptacija ili prevod?
Prevod na hrvatski tretiramo kao prevod na drugi standardni jezik, a ne kao lekturu ili zamenu pojedinih reči. Tekst se prilagođava hrvatskom standardu, uključujući terminologiju, pravopis, gramatiku i način izražavanja.
Koje vrste tekstova prevodite na hrvatski jezik?
Prevodimo poslovne, pravne, stručne, naučne i književne tekstove, veb-sajtove, marketinške sadržaje, publikacije i prezentacije, kao i ličnu i službenu dokumentaciju. Radimo i prevod i transkripciju audio i video sadržaja.
Da li imate sudskog prevodioca za hrvatski jezik i kako izgleda postupak overe?e na nemački jezik?
Da. Sarađujemo sa ovlašćenim sudskim prevodiocima za hrvatski jezik za prevod ličnih, poslovnih i drugih zvaničnih dokumenata kojima je potrebna overa.
Za procenu je dovoljno da nam pošaljete jasan sken ili fotografiju dokumenta. Nakon pregleda materijala dobijate tačnu informaciju o ceni i roku, a prevod je u većini slučajeva gotov u roku od jednog radnog dana od potvrde dogovora.
Sa overom najčešće prevodimo izvode iz matičnih knjiga, diplome i svedočanstva, potvrde i uverenja, uverenja o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka, punomoćja, ugovore, odluke, rešenja, izvode iz APR-a i drugu ličnu i poslovnu dokumentaciju.
Sudski prevodilac svojim potpisom i pečatom potvrđuje da prevod verno odgovara sadržaju originalnog dokumenta. Po potrebi možemo dostaviti skeniranu verziju overenog prevoda, dok se original sa potpisom i pečatom sudskog prevodioca preuzima u fizičkom obliku.
Da li je overa potrebna zavisi od namene dokumenta i zahteva institucije kojoj se predaje, pa preporučujemo da se to proveri pre naručivanja prevoda.
Da li prevod na hrvatski može da pregleda izvorni govornik?
Da. Po potrebi prevod ili završnu jezičku proveru može da uradi izvorni govornik hrvatskog jezika. Ovu opciju posebno preporučujemo za tekstove namenjene objavljivanju, poslovnoj komunikaciji ili hrvatskom tržištu, gde je važno da tekst zvuči prirodno.
Da li prevodite direktno između hrvatskog i drugih stranih jezika?
Da. Za određene jezičke kombinacije možemo organizovati direktan prevod između hrvatskog i stranog jezika, bez posrednog prevoda na srpski.
Kako da pošaljem dokument na procenu?
Dokument možete poslati u elektronskoj formi, kao sken, fotografiju ili fajl, na adresu prevodiocibg@gmail.com. Nakon pregleda materijala dobijate informaciju o ceni i roku izrade, bez potrebe da unapred donosite originalnu dokumentaciju.
Za dodatne informacije možete nas pozvati na +381 (0)65 36 70 320.
Koliko košta prevod na hrvatski jezik?
Cena zavisi od obima, vrste i zahtevnosti teksta, roka izrade i eventualne overe sudskog prevodioca. Nakon pregleda materijala dobijate tačnu cenu i rok pre početka rada.
Okvirne cene standardnih i overenih prevoda možete pogledati u našem Cenovniku prevodilačkih usluga.
Šta prevodimo sa hrvatskog i na hrvatski jezik
Stručni i poslovni prevodi
Prevodimo poslovnu, pravnu, finansijsku, medicinsku, farmaceutsku i tehničku dokumentaciju, kao i tekstove iz oblasti ekonomije, građevinarstva, informacionih tehnologija, marketinga, turizma i drugih stručnih oblasti.
Tekst poveravamo prevodiocu sa iskustvom i poznavanjem terminologije iz odgovarajuće oblasti.
Književni, naučni i akademski prevodi
Radimo prevode knjiga, proze, poezije, članaka, publikacija, naučnih i stručnih radova, master radova, doktorskih disertacija i drugih akademskih tekstova.
Kod književnih tekstova vodimo računa o stilu i glasu autora, a kod naučnih i akademskih o preciznosti stručne terminologije.
Veb-sajtovi i marketinški sadržaji
Prevodimo veb-sajtove, brošure, kataloge, prezentacije, promotivne i druge sadržaje namenjene hrvatskom tržištu.
Tekst prilagođavamo hrvatskom standardnom jeziku i ciljnoj publici, kako bi zvučao prirodno i jasno.
Audio i video sadržaji
Radimo transkripciju i prevod intervjua, predavanja, sastanaka i drugih audio i video zapisa, kao i prevod titlova.
Lektura i jezička obrada
Pružamo usluge lekture, korekture i redakture na hrvatskom jeziku, kako za prevedene tekstove tako i za sadržaje izvorno napisane na hrvatskom.
Po potrebi, završnu jezičku proveru može da uradi i izvorni govornik hrvatskog jezika.
Dodatne informacije o hrvatskom jeziku
Hrvatski jezik pripada južnoslovenskoj grupi jezika, a njime se danas služi preko 5,5 miliona ljudi. Najveći broj govornika živi u Hrvatskoj, gde je ovaj jezik i službeni, kao i u Bosni i Hercegovini, ali se njime govori i u drugim zemljama u kojima žive Hrvati, kao što su Srbija, Crna Gora, Mađarska, Slovačka, Italija, Austrija i SAD. Prema popisu iz 2011. godine, na teritoriji Srbije hrvatskim se kao maternjim jezikom služi više od 19.000 govornika. Od 2013. hrvatski je i jedan od službenih jezika Evropske unije.
Iako je standardni hrvatski jezik najbliži štokavskom narečju, na njegovo formiranje umnogome su uticala još dva narečja – kajkavsko i čakavsko. Za ovaj jezik karakterističan je jekavski, odnosno ijekavski izgovor, koji podrazumeva da je staroslovenski glas jat (Ѣ) u nekim rečima dao glasove –je ili –ije. Tako naspram srpskog oblika mleko stoji hrvatsko mlijeko, a naspram srpskog rečnik – hrvatsko rječnik. Da li će se u datoj reči upotrebiti refleks –je ili –ije, zavisi od dužine akcentovanog vokala, a poznavanje navedenih i sličnih jezičkih pojava nesumnjivo je od značaja za izradu kvalitetnog prevoda.
Iako u leksičkom fondu hrvatskog i srpskog jezika postoji veliki broj reči koje su po obliku i izgovoru iste ili slične, upravo se u sitnim razlikama često krije opasnost da se u procesu prevođenja napravi propust, te da samim tim prevod izgubi na tačnosti i profesionalnosti. Uzmimo kao primer zamenice koje se u dva jezika razlikuju u samo jednom slovu – neko i netko, svako i svatko, šta i što; imenice i prideve u kojima je drugačiji svega jedan vokal – aktuelan i aktualan, poenta i poanta, savremeno i suvremeno; naspram hrizanteme i haosa u srpskom stoje krizantema i kaos u hrvatskom, a naspram priloga juče i takođe – jučer i također. Primera je mnogo, a izbegavanje grešaka na koje mogu navesti jedan je od razloga da se prevod poveri stručnom prevodiocu.
Reči koje imaju isto značenje i gotovo isto zvuče, u hrvatskom i srpskom jeziku ponekad su drugačijeg roda. Tako su, na primer, srpski karantin, molekul, snimak, prtljag i kvalitet gramatičkog muškog roda, ali su hrvatske karantena, molekula, snimka, prtljaga i kvaliteta – ženskog. I obrnuto: dok su u srpskom jeziku imenice kao što su teorema, kometa ili teritorija ženskog roda, u hrvatskom je njihov rod muški, te glase teorem, komet i teritorij.
Jedna od karakteristika hrvatskog jezika su i glagoli čiji infinitiv ima oblik koji se završava sa –irati, za razliku od srpskog u kome isti glagoli mnogo češće imaju oblik sa –isati ili -ovati. Edukovati i educirati, definisati i definirati, pakovati i pakirati, garantovati i garantirati, promovisati i promovirati , legitimisati i legitimirati, samo su neki od brojnih primera.
U sintaksi hrvatskog i srpskog jezika takođe postoje razlike, te konstrukcije koje su prirodne i uobičajene u jednom jeziku – nisu to uvek i u drugom. Dok ćemo u srpskom činjenicu da između dve osobe postoji sličnost izraziti konstrukcijom na+akuzativ (Marko liči na oca), u hrvatskom će se uobičajeno upotrebiti dativ (Marko sliči ocu). Ni konstrukcija mirisati na nešto koja je u upotrebi u srpskom takođe nije karakteristična za hrvatski jezik, u kome se ona izražava kao – mirisati po nečemu. U Srbiji ćemo reći: naša zemlja se graniči sa Hrvatskom (povratni glagol), ali će Hrvati konstatovati da njihova zemlja graniči sa Srbijom (bez povratne rečce). Iako navedene i druge slične razlike ne ometaju međusobno razumevanje dvaju jezika, svakako je neophodno o njima voditi računa prilikom izrade prevoda, kako bi finalni tekst u potpunosti bio u duhu jezika na koji se prevodi.
Pojava parova reči koje se u različitim jezicima pišu i(li) zvuče slično ili potpuno isto, ali imaju drugačije značenje – u lingivstici poznata pod slikovitim nazivom “lažni prijatelji”, prisutna je i u odnosu između hrvatskog i srpskog jezika. I pored značajne međusobne razumljivosti, “lažni prijatelji” neretko mogu dovesti do pogrešne interpretacije teksta i grešaka u prevodu, pa o njima takođe valja voditi računa prilikom prevođenja. Pomenućemo samo neke od zanimljivijih primera.
Osoba kojoj bismo na srpskom dodelili titulu naučnika, u hrvatskom jeziku bila bi nazvana znanstvenikom. No, ako u Hrvatskoj nekoga nazovete naučnikom, time ćete mu zapravo reći da je – šegrt. Hrvatska reč stanica ne odnosi se, kao što bi se moglo pomisliti, na stajalište autobusa ili voza, već je u pitanju naziv za ćeliju, pa ni živčane stanice nisu stajališta na kojima vlada nervoza, već nervne ćelije ili neuroni. A kada smo već u sferi nauke, pomenimo i da se, iako se u svakodnevnom govoru koristi i kao sinonim za obrvu, hrvatska reč vjeđa kao anatomski termin zapravo odnosi na očni kapak. Interesantni su i primeri poput hrvatskog obrt, koje se ne odnosi ni na okretanje ni na preokret, već znači zanat, pa ćete, ukoliko vam u Hrvatskoj zatreba zanatska radnja, morati da potražite obrtničku radionicu (trgovinu). A ako vas govornik hrvatskog upita imate li deku, pitanje se ne odnosi na člana porodice, već na – ćebe.
Takođe, ima i situacija u kojima nas, ukoliko ne poznajemo dovoljno jezik sa kojeg ili na koji se prevodi, zvučanje reči može navesti na pogrešnu asocijaciju. Tako, na primer, tenisice nisu nužno deo opreme za igranje tenisa, već hrvatski naziv za patike, dok tajnik nije povezan sa čuvanjem tajni, već je u pitanju osoba koja radi kao sekretar.
Za hrvatski jezik vezuje se i pojam jezičkog purizma, odnosno težnje da se leksičke i druge osobenosti datog jezika što bolje sačuvaju, što naročito dolazi do izražaja u novije vreme u kome pozajmljenice iz stranih jezika, naročito engleskog, postaju sve prisutnije u svakodnevnom govoru. Pored hrvatskih kovanica kao što su brzojav (telegram) ili strojopisačica (daktilografkinja), brojne su i savremenije, skorije “skovane” reči kojima se zamenjuju anglicizmi koji su u upotrebi u najrazličitijim sferama. Štaviše, hrvatski časopis “Jezik” od 1992. godine organizuje takmičenje za novu hrvatsku reč, za koju dodeljuje nagradu “Dr. Ivan Šreter”. Godine 2012. za najbolje nove hrvatske reči proglašene su zatipak – štamparska ili slovna greška, nekapnica – sprava koja se utakne u grlić vinske boce i sprečava da vino kaplje prilikom točenja, i dodirnik – tačskrin, ekran osetljiv na dodir. U izboru za novu reč 2020. godine našle su se, između ostalih, i novosnik (njuzleter), preklikanje (skrinšotovanje), velepošast (pandemija) i društvostaj (lokdaun).
Kada je reč o uticaju koji su drugi jezici imali na leksiku hrvatskog, posebno je izraženo prisustvo bohemizama, odnosno reči preuzetih iz češkog jezika. Ovo se uglavnom pripisuje lingvisti češkog porekla Bogoslavu Šuleku, koji je veliki broj ovih pozajmljenica uveo u hrvatski jezik u drugoj polovini 19. veka. Kisik, dušik, pokus, vlak, stroj, burza, tlak, naklada, dojam, samo su neki od bohemizama koji i danas imaju široku upotrebu u hrvatskom jeziku.