Ajfelova kula - simbol Pariza i Francuske

Prevod na francuski jezik – profesionalni prevodioci

Ukoliko vam je potreban profesionalan prevod sa francuskog jezika na srpski ili obrnuto, prevodilačka agencija „Prevodioci Libra“ nudi vam profesionalne prevode visokog kvaliteta, koje ćete dobiti u dogovorenom roku i uz maksimalno poštovanje privatnosti dokumenata koje nam poveravate. Naši saradnici su diplomirani filolozi za francuski jezik sa bogatim višegodišnjim iskustvom u prevođenju, koji poseduju i položene stručne ispite i specijalizacije za različite stručne oblasti. Za sve informacije možete nas pozvati na broj telefona 065 36 70 320 ili nam poslati upit na imejl adresu prevodiocibg@gmail.com.

O francuskom jeziku

Odmah nakon engleskog, francuski je drugi jezik u svetu po broju ljudi koji ga uče, a zajedno sa engleskim i kineskim i jedan od tri jezika koji se širom planete najviše koriste u poslovnoj komunikaciji. Merci (hvala), oui (da), madame (gospođa), amour (ljubav), je t’aime (volim te), je ne sais pas (ne znam), bonjour (dobar dan), neke su od francuskih reči i izraza koje većina ljudi prepoznaje i razume – a ako ste i vi ljubitelj ovog prelepog jezika, u nastavku možete pročitati zanimljive informacije koje će vam pomoći da se sa njime bolje upoznate.

Francuski jezik spada u grupu romanskih jezika, što znači da se, kao i italijanski, španski, portugalski i drugi jezici iz ove skupine, razvio iz govornog latinskog. Danas se njime služi skoro 300 miliona govornika širom sveta, pri čemu se najviše koristi u Francuskoj, Belgiji, Švajcarskoj, prekomorskim teritorijama Francuske i bivšim kolonijama Francuske i Belgije, uključujući Kvebek u Kanadi. Pritom, status službenog jezika ima u ukupno 29 zemalja, a takođe je i jedan od šest službenih jezika Ujedinjenih nacija.

Jedan od razloga što govornicima srpskog učenje francuskog može biti teško je činjenica da se u ovom jeziku ne primenjuje fonetski princip u izgovoru. Dakle, pravilo „piši kao što govoriš, čitaj kao što je napisano“ u ovom slučaju ne važi, pa je stoga neophodno naučiti brojna pravila čitanja. Među najboljim ilustracijama pomenutog je izgovor francuske reči za vodu: iako se piše eau, ova reč se, potpuno neočekivano, izgovara kao vokal koji napisana reč uopšte ne sadrži – o. Istu reč u množini Francuzi će napisati eaux, a izgovoriti takođe kao o. Evo još nekoliko primera: iako se pišu, suglasnici m i n se u nekim slučajevima ne izgovaraju, a ako se nalazi iza m, slovo b se nikada ne čita; kada se nađu na kraju reči, s i x čitaju se isto, kao z, a d – kao t. Mada u francuskom svakako postoje reči koje se u pisanju završavaju konsonantom, on se u izgovoru najčešće ne čuje: tako će se, na primer, reči parler (razgovarati) i parlez (govoriti) pročitati isto – kao parlé.

Upravo zbog specifičnih pravila izgovora prema kojima se različitite kombinacije slova mogu čitati na isti način, za francuski jezik karakteristična je pojava homofona – reči koje se izgovaraju veoma slično ili potpuno identično, a imaju sasvim različita značenja. Neki od poznatih i zabavnih primera homofonije ilustrovani su rečenicama koje podsećaju na naše brzalice: Si mon tonton tond ton tonton, ton tonton sera tondu (Ako moj ujak obrije tvog ujaka, tvoj ujak će biti obrijan), ili: Cinq chiens chassent six chats (Pet pasa juri šest mačaka). Takođe, iako se čitaju isto, reči ver, vers, verre i vert nemaju dodirnih tačaka kada je reč o semantici, budući da redom znače crv, prema/ka, staklo i zelen.

Kao i srpski, i francuski jezik ima padeže, a za razliku od izgovora, ovo je segment koji je jednostavniji u odnosu na naš jezik. Dok u srpskom postoje različiti padežni oblici reči, u francuskom to nije slučaj – da bi se izrazila različita padežna značenja, ovde se koriste samo odgovarajući predlozi, pa će tako, na primer, predlog la ukazivati da je reč o nominativu, dok će se de koristiti da iskaže genitiv.

Jednu od neobičnosti izražavanja u francuskom zapazićemo prilikom učenja francuskih brojeva, koji u ovom jeziku nisu posebna gramatička kategorija, već spadaju u prideve (les adjectifs numéraux). Iza naziva broja 80, na primer, krije se matematička operacija množenja: kao proizvod brojeva 4 i 20, 80 se imenuje kao quatre-vinghts (u prevodu: četiri dvadeset). Slično ovome, u osnovi 70 i 90 je sabiranje prethodnog okruglog broja sa deset, i to soixante-dix za 70 (prevedeno: šezdeset deset) i quatre-vinght-dix za 90 (četiri dvadeset deset – pri čemu se, videli smo, kao četiri dvadeset zapravo označava broj 80). Interesantno je i da je u pisanju brojeva 21, 31, 41, 51 i 61 obavezna upotreba veznika et (i), ali u 22, 32 itd. isti veznik izostaje, pa tako naspram vinght et un (21) imamo vinght deux (22). Ipak, u pitanju su specifični primeri, a većinu preostalih brojeva je jednostavnije naučiti.

Kada govorimo o francuskom vokabularu, posebno su zanimljive one reči koje imaju specifična značenja i najčešće se mogu prevesti jedino opisno. Primera radi, rečju retrouvailles opisuje se osećanje radosti koje nas obuzima kada sretnemo dragu osobu koju veoma dugo nismo videli, dok se izrazom un exutoire definiše aktivnost koja nam pomaže da se oslobodimo neprijatnog osećanja ili uspomene. Kada neko pokušava da peva pesmu čije reči ne zna, zvuk koji pritom nastaje imenuje se kao yaourter. Zanimljivo, u francuskom postoji i poseban naziv za ljude koji na svoj letnji godišnji odmor tradicionalno odlaze u julu – juilletistes, dok se oni koji radije letuju u avgustu zovu aoûtiens. Svakome se nekada desilo da se tek po završetku rasprave setio nekog dobrog argumenta ili savršenog odgovora koji je sada već kasno izneti, a Francuzi imaju i reč baš za ovu situaciju: l’esprit d’escalier (doslovno: duh stepenica). Slikovit je i izraz l’appel du vide (zov praznine), opis želje da se skoči koja ponekad može da obuzme čoveka koji se nalazi na nekoj visokoj tački iznad zemlje.

Idiomi u francuskom

Kao i u prethodnim primerima koje smo naveli, brojni su izrazi koji se sa francuskog na srpski ne bi mogli prevesti doslovno, a dobar govornik i prevodilac znaće koji je njihov pravi smisao. Neki od poznatih francuskih idioma su, recimo, passer du coq à l’âne, što bi se bukvalno prevelo kao preći sa petla na magarca, ali je značenje ovog izraza zapravo – promeniti predmet razgovora, skakati sa teme na temu. Iako avoir la pêche u prevodu od reči do reči znači imati breskvu, ako vam se u Francuskoj neko obrati ovim izrazom, zapravo vam je dao kompliment da ste danas u dobroj formi, da dobro izgledate. Neobičan je i izraz être à l’Ouest, doslovno: biti na Zapadu. Dok neki smatraju da je nastao za vreme Drugog svetskog rata prema engleskom izrazu sa značenjem poginuti, prema drugom mišljenju, vodi poreklo iz vremena kada su sva pozorišta u Parizu bila smeštena u istočni deo grada, pa su glumci, kada bi išli kući da se naspavaju, zapravo išli na zapad. Bilo kako bilo, être à l’Ouest danas se koristi u značenju sanjariti, ili se odnosi na nekoga ko je rasejan, usled velike iscrpljenosti nedovoljno sposoban da reaguje i uključi se u dešavanja oko sebe.

Francuski sadrži dosta pozajmljenih reči

Interesantan je i podatak da francuski sadrži dosta pozajmljenih reči – prema nekim procenama, u pitanju je najmanje 13% leksičkog fonda, odnosno oko 4.200 reči u fondu od 35.000. Najveći broj pozajmljenica došao je iz engleskog i italijanskog, zatim iz staronemačkog i starih galoromanskih jezika, te iz arapskog, nemačkog, keltskog i španskog. Holandski, persijski i sanskrt takođe su dali svoj doprinos leksičkom bogatstvu francuskog, a prisutne su i pozajmice iz različitih indijanskih, azijskih, afroazijskih, slovenskih i baltičkih jezika. S druge strane, pozajmljenice iz francuskog jezika postoje i u srpskom, a nazivamo ih galicizmima. Balet, šansona, beretka, žaluzine, kavaljer, parket, žargon… samo su neke od reči koje su potekle iz francuskog, a potom fonetski i(li) morfološki prilagođene srpskom jeziku.

Zanimljivosti

Na francuskom jeziku napisan je i jedan od najdužih romana na svetu – u pitanju je knjiga „U potrazi za izgubljenim vremenom“ Marsela Prusta (u originalu: „A la recherche du temps perdu“), koja je prvi put objavljena 1913. i ima ukupno sedam delova, 13 toma, nešto više od 4000 stranica i oko milion i dvesta hiljada reči.

Svetski književni fenomen u kome uživaju čitaoci svih generacija, „Mali princ“ („Le Petit Prince“) Antoana de Sent Egziperija jedno je od najpoznatijih i najprevođenijih dela francuske književnosti – od prvog objavljivanja 1943. godine do danas preveden je na više od 360 jezika i dijalekata. Širom sveta poznati su i avanturistički romani francuskog pisca Žila Verna, a naslov „20.000 milja pod morem“ („Vingt mille lieues sous les mers“), preveden na oko 150 jezika, njegovo je najprevođenije delo. „Stranac“ („L’Étranger“) Albera Kamija takođe je jedno od ostvarenja francuske književnosti koje je dostiglo svetsku slavu, i danas se može pročitati na 60 jezika. Serijal stripova „Asteriks“ ili „Asteriksove avanture“ (u originalu „Astérix le Gaulois“) takođe je nastao na francuskom, i bez sumnje je jedan od najpopularnijih francusko-belgijskih stripova širom sveta. Nastao u kolaboraciji pisca Renea Gosinija i ilustratora Alberta Uderza, do danas je preveden na čak 111 jezika, čime je postao najprevođeniji strip na svetu.

Još 1880. godine francuski geograf Onezim Rekli skovao je reč kojom je imenovao zajednicu ljudi i država koji se služe francuskim jezikom – frankofonija, a isti naziv danas nosi i međunarodna organizacija koja objedinjuje države, zemlje i regije koje koriste francuski kao službeni, nacionalni, radni i jezik međunarodne komunikacije. U cilju promovisanja multilingvizma i kulturnog diverziteta, od 2010. godine širom sveta obeležava se i Dan francuskog jezika, kome je posvećen svaki 20. mart.

Prevod sa francuskog jezika na srpski ili obrnuto

Ukoliko vam je potreban prevod sa francuskog jezika na srpski ili obrnuto, prevodilačka agencija „Prevodioci Libra“ nudi vam profesionalne prevode visokog kvaliteta, koje ćete dobiti u dogovorenom roku i uz maksimalno poštovanje privatnosti dokumenata koje nam poveravate. Naši saradnici su diplomirani filolozi za francuski jezik sa bogatim višegodišnjim iskustvom u prevođenju, koji poseduju i položene stručne ispite i specijalizacije za različite stručne oblasti. Za sve informacije možete nas pozvati na broj telefona 065 36 70 320 ili nam poslati upit na imejl adresu prevodiocibg@gmail.com.

Kada je reč o vrsti tekstova koje prevodimo sa francuskog ili na francuski, ne postoje ograničenja u pogledu tematike, sadržaja ili nivoa stručnosti materijala koji nam šaljete. Naši saradnici bave se prevođenjem svih vrsta ličnih dokumenata (lična karta, pasoš, vozačka dozvola, izvodi iz matičnih knjiga, uverenja o državljanstvu itd), dokumenata i uverenja neophodnih za potrebe obrazovanja, zaposlenja, apliciranja za vizu i slično, kao i ugovora, odluka, rešenja, zapisnika i drugih poslovnih dokumenata. Takođe, prevodimo i književne tekstove, časopise i članke, kao i naučne i seminarske radove, doktorske disertacije i udžbenike.

Saradnicima koji su sprecijalizovani za određene stručne oblasti poveravamo prevod stručnih tekstova – samim tim, možete očekivati kvalitetan, sadržajno i terminološki tačan francusko-srpski ili srpsko-francuski prevod bez obzira na to da li je reč o ekonomiji, pravu, marketingu, medicini, mašinstvu, informatici, turizmu, ekologiji, umetnosti ili nekoj drugoj oblasti. Naravno, bavimo se i prevođenjem reklamnih sadržaja, titlova i sadržaja veb-sajtova, kao i prevodom i transkribovanjem svih vrsta audio i video materijala.

Pored navedenog, tim agencije „Prevodioci Libra“ nudi vam i sledeće usluge:

Usmeni (simultani i konsekutivni) prevod sa francuskog i na francuski jezik. U oblasti poslovne komunikacije često postoji potreba za usmenim prevođenjem u okviru  sastanaka, konferencija, radionica ili seminara. Naši saradnici za francuski jezik imaju bogato iskustvo i u ovom vidu prevođenja, te su stručnost i visok kvalitet rada zagarantovani.

Prevod sa overom sudskog prevodioca. Višegodišnja uspešna saradnja sa sudskim prevodiocima za francuski jezik omogućava nam da kvalitetno i u najkraćem mogućem roku odgovorimo na zahteve naših klijenata. U zavisnosti od vaših potreba, originale prevedene dokumentacije možete preuzeti lično ili vam skenirane overene prevode možemo poslati putem mejla, a po dogovoru, moguć je i izlazak sudskog tumača na teren.

Lektura tekstova na francuskom jeziku. Kako bi finalni prevod bio pravopisno, gramatički i stilski korektan, pored stručnjaka koji se primarno bave prevođenjem, u našem timu imamo i saradnike čije je zaduženje upravo lektura prevedenog materijala. Takođe, ako vam je potreban ponovni pregled i dorada već prevedenog teksta, ovaj zadatak poverićemo našim saradnicima kojima je francuski jezik maternji. Pored lekture prevoda, nudimo vam i uslugu lektorisanja tekstova koji su izvorno napisani na francuskom jeziku.

Za sve informacije možete nas pozvati na broj telefona 065 36 70 320 ili nam poslati upit na imejl adresu prevodiocibg@gmail.com.

Dijana Jelenkov

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović-Radetić rođena je 22. juna 1980. godine u Dimitrovgradu. Kao diplomirani filolog za engleski jezik i književnost, ali i poznavalac bugarskog i ruskog, svoj profesionalni rad ostvaruje upravo u oblasti jezika, prevoda i lekture. Osnivač je prevodilačke agencije „Prevodioci Libra”.

Autor je romana „Cvetovi agave“ (2022), izdavač: Prometej, Novi Sad i pesničke zbirke „Kada sam bila ptica“ (2024), izdavač: Prometej, Novi Sad. Bavi se pisanjem recenzija, tekstova iz domena filologije, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte, kao i kreiranjem mapa uma. Član je grupe „Naučno tumačenje snova”, a poseduje i zvanje theta praktičara. Živi, radi i stvara u Beogradu. Udata je i majka je dva dečaka.

Dodaj komentar

Zaštita: *

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.