Grčki jezik – Zvuk starine i tradicije

Piše: Nemanja D. Milinović

Kratki presek vekova

Jezičke porodice su među prvim lingvističkim zanimljivostima sa kojima se srećemo u detinjstvu. Još smo kao deca učili imena najbrojnijih evropskih jezičkih grupa, nakon čega lakše uviđamo sličnosti i razlike među jezicima unutar istih. Međutim, postoje mnogi jezici koji ne pripadaju nijednoj dominantnoj grupi. U Evropi, grčki je takođe jedan od njih.

Mapa Grčke
Mapa Grčke

Na stablu hipotetičke lingvističke makrofamilije Borean, grčki jezik pripada indoevropskim jezicima. Naime, Borean se deli na dve grupe: Nostratic i Dene-Daic. Potom, makrofamilija Nostratic deli se na više grana, od kojih je jedna evroazijska. Evroazijska jezička porodica ima brojne podgrupe, od kojih nam je posebno bliska indoevropska. Unutar indoevropske jezičke porodice odvojeno se razvija helenska grupa jezika od kojih su do danas preživeli savremeni grčki jezik i cakonski (τσακώνικα), koji je zastupljen u delovima Peloponeza.

Grčki alfabet
Grčki alfabet

Istorija grčkog jezika kompleksna je samim tim što pojam helenski ne obuhvata samo jedan jezik, već čitav niz jezika, dijalekata i dijalekatskih grupa utemeljenih na zajedničkoj osnovi. U grupu helenskih spadaju dorska, mikejska i eolska dijalekatska grupa. Dorska grupa obuhvata severozapadni grčki. Iz dorske grupe razvio se već pomenuti cakonski. U eolsku grupu spadaju egejski, beotijski i tesalski, dok se iz mikejske grupe izdvaja arhajska dijalekatska grupa sa arkadskim i kiparskim. Mikejski je takođe dao impuls kroz atički i jonski dijalekat. Iz atičkog dijalekta razvili su se klasični grčki jezik i kojne (κοινή) koji je tokom vekova evoluirao najpre u vizantijski grčki, a potom u savremeni, odn. novogrčki koji poznajemo danas.

Od Vizantije do danas

Kojne dijalekat ima posebnu važnost za savremeni grčki jezik. Od IV veka stare do IV veka nove ere služio je kao engleski jezik tadašnjeg mediteranskog sveta. Sporazumevanje trgovaca iz različitih oblasti i celokupna komunikacija uspostavljana je posredstvom ove lingva franke. Čak je i Novi Zavet pisan ovim jezikom, a i prevođenje čuvene Septuaginte izvršeno je sa jevrejskog na kojne grčki. Kojne je imao široku zastupljenost u tadašnjem grčkom svetu, pa nije neobično što se baš on nametnuo kao osnova za naredne faze grčkog jezika.

Vizantijski period grčkog jezika trajao je sve do pada Konstantinopolja 1453. U to vreme, grčki je bio u zvaničnoj državnoj upotrebi. Tokom vizantijskog perioda dogodila se većina fonoloških i gramatičkih promena, koje su produbile razliku između starog grčkog i savremenog grčkog jezika. Sa druge strane, iako je teško podvući preciznu lingvističku granicu, može se reći da je razvoj savremenog grčkog jezika počeo sa padom Konstantinopolja i nestankom Vizantije.

Mozaik u Aja Sofiji
Mozaik u Aja Sofiji

Tokom postvizantijskog perioda, grčki je prolazio kroz izvesno dvojezičje u kojem su lokalni dijalekti koegzistirali sa otmenim pisanim jezikom. Ova koegzistencija posebno je došla do izražaja tokom XIX i XX veka. Godine 1830. kada je stvorena nova grčka država, peloponeski dijalekat bio je usvojen kao govorni jezik iz kojeg je nastao dimotiki (δημοτική) varijetet. Istovremeno se razvijao i koristio varijetet katarevuza (kαθαρεύουσα), što je bio pisani grčki jezik, zasnovan na ideji tradicije i čistoće u odnosu na inostrani leksički uticaj, a kroz bogaćenje arhaičnim grecizmima. Grčka vlada je 1976. dimotiki proglasila jedinim zvaničnim i standardnim jezikom savremene Grčke, iako pojedini lingvisti smatraju da u grčkom do danas postoje elementi dvojezičja.

Vreme za put uz Siamos Tours

U vreme kada sam bio srednjoškolac, priznajem da mi je latinski jezik bio poput predaha u odnosu na starogrčki. Mnogo sam toga zaboravio, ali pamtim da je komplikovan. Pogrešno je misliti da poznavaoci starogrčkog sa lakoćom uče savremeni grčki. Grčki se vekovima menjao. Istovremeno ga je oblikovalo mnoštvo brojnih dijalekata i varijeteta sa područja koja prevazilaze granice savremene Grčke, među kojima svaki ima sopstvene osobenosti.

Kad pomislim na Grčku, skoro uvek se setim filma Moja velika mrsna pravoslavna svadba iz 2002. To je stereotipna američka komedija, satkana od površnih pogleda američkih režisera, a u cilju jeftinog zabavljanja na račun, ipak prefinjene evropske kulture. Pamtim scenu kada muškarac vozi decu objašnjavajući kako je svaka engleska reč potekla iz grčkog. Deca bi nabrajala reči, a on bi objašnjavao grčki koren svake od njih. Ova šaljiva scena inspirisala me je da razmišljam o slovenskim, engleskim, italijanskim… rečima. Iznenađujuće je koliko reči zaista potiče iz grčkog, a da to ne bismo ni pretpostavili. Ponekad mnogi pojmovi, koje poznajemo kao latinske, izvorno su grecizmi.

Nacionalna biblioteka u Atini
Nacionalna biblioteka u Atini

Od onih koji češće putuju, čuo sam da Grci i danas vole, kada turista zna bar neku starogrčku reč. Bio sam u Grčkoj, ali tada nisam proveravao koliko je današnjim Grcima važan jezik predaka. Možda bi bilo korisno provozati se ponovo do Soluna ili Atine, posetiti veće gradove, pa tada, osim ustaljenih tržnica čuvenih po cenkanju, obići još neka javna mesta, naučiti poneki arhaizam, pa lično proveriti kako današnji Grci reaguju na sopstvene starine. Kako im zvuči kada stranac koristi delove njihovog jezika – Homerovog jezika, Platonovog jezika, jezika Isusovih jevanđelista i mnogih koji su zadužili našu civilizaciju, misleći i stvarajući na grčkom.

Fraze i reči na grčkom za ljubazno sporazumevanje na letovanju

Između kupanja, uživanja na moru, obilaska antičkih znamenitosti, divljenja arhitekturi i njenoj belini i uživanja u grčkim restoranima koje uglavnom drže grčke porodice, non-stop ćete ulaziti u komunikaciju sa Grcima, pa svakako jeste preporučljivo da priprema za savršeno letovanje u Grčkoj uključi i učenje nekoliko važnih grčkih reči i fraza koje će Vam koristiti tokom putovanja.

Iako Grci uglavnom pričaju engleski, sigurno ćete želeti da naučite par fraza na njihovom, grčkom jeziku kako biste uzvratili njihovu ljubaznost i srdačnost, a i kako biste se snašli ukoliko naiđete na one kojima engleski nije jača strana.

Dobar dan, dobro veče, laku noć – Kalimera, kalispera, kalinihta

Kada se radi o pozdravima, preko dana se Grcima javite sa “kalimera”, uveče sa “kalispera”, a pred spavanje se pozdravite sa “kalinihta”.

“Kali” na grčkom znači “dobro”, dok je “mera” – dan, “spera” – veče, a “nihta” – noć.

Ukoliko vam se ovo učini kao previše formalno – grešite. Ove reči su najkorišćenije reči širom Grčke.

Živeli! – Stineh yamas! – “Stinijamas”

Na letovanju u Grčkoj ćete skoro sigurno biti u prilici da nazdravite sa Grkom \ Grkinjom. Osim grčkih vina, poznatih po svojoj izuzetnosti, sigurno ćete probati i Uzo – tradicionalno grčko alkoholno piće koje ćete u restoranu verovatno dobiti kao piće dobrodošlice.

Srbi Uzo često zovu “grčkom rakijom”, a domaćini će se oduševiti ako s njime nazdravite na Grčkom – stineh yahmas!

Hvala, molim – “Efharisto, parakalo”

Pri učtivom zahvaljivanju na grčkom jeziku, koristite se rečju “etharistw”.

Kada se radi o reči “parakalo” koja znači “molim”, ovu reč Grci koriste kao i mi. To znači da njima “parakalo” nije samo odgovor na hvala, već je koriste i kada se javljaju na telefon.

Takođe, ovu reč u Grčkoj možete da koristite pri naručivanju u restoranu ili baru. Nakon što nabrojite šta sve želite da poručite, na kraju dodajte “parakalo”. Naravno i kada vam neko kaže “etharistw” odgovorite sa “parakalo”, Grci će ceniti vaš trud i interesovanje za njihov jezik.

Želeo/la bih – “Tha ithela…”

Pri poručuvanju hrane, pića ili tokom sporazumevanja u prodavnici – “Tha ithela…” je odličan i učtiv način da krenete sa nabrajanjem šta želite. Na primer, možete reći “Kalimera, tha ithela ena Ellinikí saláta”, što znači: “Dobar dan, želeo\la bih jednu grčku salatu”. Ovo je već složena rečenica i Grci će se sigurno oduševiti vašim znanjem njihovog jezika.

Da, želim; Ne, ne želim – Nai, thelo; Ohi, Den Thelov – “Ne, telo; Ohi, Den telo”

Turisti s naših prostora uglavnom se zbune kada Grci kažu “Nai” potvrdno klimajući glavom. Nai je na grčkom “da”, a “thelo” – “želim”. Tokom putovanja ćete sigurno doći u situaciju da kažete “Nai, thelo krasi” (da, želeo\la bih vino), ili da učtivo odbijete – “ohi, den thelo uzo” (ne, ne želim Uzo).

Gde je… – “Pou einai…”

Ovo je najkorisnija fraza koju ćete sigurno nebrojano mnogo puta iskoristiti tokom vašeg letovanja u Grčkoj. “Kalimera, puo einai..” – “Dobar dan, gde je..” sasvim je dobar način da dobijete informaciju od Grka o tome gde je neka znamenitost, prodavnica, ili bilo šta što vam tokom putovanja zatreba.

Ovde, levo, desno, pravo – “Edo, aristera, dexia, sosta”

Za turističko snalaženje u Grčkoj sigurno će vam služiti ukoliko znate grčke reči za ovde, levo, desno i pravo. Evo i tih reči:

  • Ovde – edo
  • Levo – aristera
  • Dexia – desno
  • Sosta – pravo

Ovako ćete moći da razumete ukoliko pitate Grka gde je plaža sa “Pou einai paralia?”, a on vam na to odgovori sa “Defteri aristera” – druga levo.

Govorite engleski? – “Milate anglika?”

Kada se radi o sporazumevanju sa Grcima, možda će najznačajnija i prva rečenica u komunikaciji biti upravo “Milate anglika?”, koja u prevodu znači “Govorite li engleski?”. Ako čujete potvrdno “Ne”(nai) – imate sreće, naišli ste na Grka koji priča engleski.

Ne razumem… – “Then katalaveno…”

Ukoliko vam se Grci obrate na njihovom jeziku, a vi ga još uvek nista dobro savladali da biste ih razumeli – dovoljno je da kažete “then katalaveno”, što znači da ne razumete.

Gde sam, gde smo –  Pooh eemeh (po im), pooh eemasteh (po imast)

Ukoliko se izgubite, ovo je verovatno najbolja fraza koju možete da znate. Nakon što pokažete mapu prema kojoj se orijentišete, pitajte Grka ili Grkinju “Po im?” (gde sam?) ili “Po imast?” (gde smo). Kada čuju ovo, pokazaće vam gde se nalazite i sigurno će se potruditi da Vam objasne kako da dođete do željenog mesta.

Opa! – “Opa!”

Kao i na našim prostorima, i u Grčkoj se često kao usklik oduševljenja, ili tokom slavlja koristi uzvik “opa!”. Grci ovu reč često koriste i kada im nešto npr. ispadne. Ovaj uzvik koristi se isto kao i u našem jeziku, s tim što ga Grci, reklo bi se, mnogo češće koriste.

Još nekoliko korisnih reči i fraza koje će vam sigurno koristiti kao turisti u Grčkoj:

  • Koliko košta ovo? – Poso kani afto parakalo?
  • Gde je toalet? – Pou eine e toualeta?
  • Ne govorim Grčki. – Den milao Elinika.
  • Smešten\a sam u… – Meno sto…
  • Voda – nero
  • Pivo – bira
  • Vino – krasi
  • Račun, molim Vas – to logariasmo, parakalo!

Grčki jezik ne samo da će vam koristiti, već će vam se verovatno i svideti – mnogi ovaj jezik ocenjuju kao jedan od najneobičnijih i najlepših na svetu. Ukoliko vas zainteresuje i svidi vam se, obavezno nakon putovanja nastavite sa učenjem grčkog jezika.

Ne zaboravite da je čovek bogat onoliko koliko jezika zna i lepo se provedite tokom letovanja na ovoj sunčanoj destinaciji.

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović-Radetić rođena je 22. juna 1980. godine u Dimitrovgradu. Kao diplomirani filolog za engleski jezik i književnost, ali i poznavalac bugarskog i ruskog, svoj profesionalni rad ostvaruje upravo u oblasti jezika, prevoda i lekture. Osnivač je prevodilačke agencije „Prevodioci Libra”.

Autor je romana „Cvetovi agave“ (2022), izdavač: Prometej, Novi Sad i pesničke zbirke „Kada sam bila ptica“ (2024), izdavač: Prometej, Novi Sad. Bavi se pisanjem recenzija, tekstova iz domena filologije, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte, kao i kreiranjem mapa uma. Član je grupe „Naučno tumačenje snova”, a poseduje i zvanje theta praktičara. Živi, radi i stvara u Beogradu. Udata je i majka je dva dečaka.

komentara

Zaštita: *

  • Mislim da Grci više neznaju svoj klasični jezik. Naime bila sam na maturalnom putovanju u Grčkoj zajedno sa maturantima klasičnog smjera, koji su učili (stari) grčki i latinski. Mislili smo da će nam biti lako naručivati u restoranima i raspitivati se o svemu zato jer pola grupe govori grčki. Klasičari su se dobro pripremili, ali uzalud: grčki konobari nisu razumijeli niti jednu jedinu riječ! Na klasičnom grčkom se ne može naručiti niti čaša vode, niti se može pitati gdje je put za Akropolu – gledaju te prazno i čekaju da ih pitaš na engleskom ili počneš mahati rukama i pokazivati prstom.

    Ali ja sam odlično prošla u Rumunjskoj sa svojim oskudnim latinskim: u Rumunjskoj SVI znaju latinski! Uživala sam na svakom uglu pitati smetlare ili sladoledare za smjer, a svi mi odgovaraju na lijepom visoko latinskom!

    • Boze ne mogu da verujem sta pises. Grci ne znaju svoj jezik pa cekaju da im se obratis na engleskom. E svasta vecu glupost neprocitah!! Ko zna odakle su bili konobari pa ne znaju grcki. Grcka je prepuna doseljenika. A sto se tice latinskog …….pa oni su mnogo od grka prisvojili.

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.