Kopernik

Poljski – maternji jezik Šopena, Marije Kiri, Kopernika

Opis slike: Slikar: Jan Matejko, Nikola Kopernik gledajući zvezde
Piše: Katarzyna Ewa Stojičić

Jezik Marije Sklodovske-Kiri, Valense, Šopena, Kopernika i Levandovskog – po poreklu i leksičkom sloju veoma je srodan srpskom jeziku.

Ipak, lingvisti ga s razlogom često nazivaju „kineskim među slovenskim jezicima“, što zna ozbiljno da zabrine, pa i uplaši buduće studente poljskog jezika.

Da li zaista postoji razlog za strah?

Poljski jezik može da bude jednostavan

Ne postoje jezici naročito teški za učenje – kažu pojedini naučnici. Iako se smatra da je poljski jezik izuzetno težak, zbog komplikovane gramatike i ortografije, od 2004. godine čak deset hiljada stranaca je uspešno položilo državni ispit iz tog prelepog jezika, što im je svakako otvorilo vrata na poljskom tržištu rada, koje se već godinama unazad nalazi u zavidnoj razvojnoj fazi i pruža sve bolje mogućnosti zaposlenja i života u nekom od bajkovitih poljskih gradova.

Poznato je da se porodica slovenskih jezika, koja čini deo mnogo veće indoevropske grupacije jezika, prema teritorijalnoj pripadnosti, deli na tri podgrupe: zapadnoslovenske, istočnoslovenske i južnoslovenske.

Poljski jezik spada u zapadnoslovenske jezike (zajedno sa slovinjskim i kašupskim dijalektom), uz češki, slovački, pomeranski, donjolužičkosrpski, gornjolužičkosrpski i izumrli polapski jezik. Maternjih govornika poljskog jezika ima oko 50 miliona na svetu, od čega većina živi u Poljskoj, a određeni deo i van granica Poljske.

Prema podacima iz 2017. godine, poljski aktivno uči – putem kurseva i na univerzitetima u okviru države i van njenih granica – oko 10.000 ljudi, od čega većina polaznika dolazi iz oblasti germanskih i romanskih govornih grupa.

Za prosečnog Engleza ili Amerikanca savladavanje poljskog zahtevaće oko 1100 sati napornog učenja, što je ipak upola manje od vremena neophodnog za učenje kineskog ili korejskog.

Međutim – evo dobre vesti!

Za Slovene, a pre svega Čehe, Ruse i Srbe, poljski ne predstavlja poseban lingvistički problem.

Iako izvorni poljski govornici aktivno koriste više od deset hiljada reči, dok pasivno razumeju oko trideset hiljada reči, a akademski sloj društva se može pohvaliti sa čak preko sto hiljada reči, nama je za svakodnevnu komunikaciju i snalaženje dovoljno poznavanje oko hiljadu i dvesta poljskih reči.

Što je veoma bitno – deo spomenutih reči toliko liči na svoje sinonime u srpskom jeziku – da je to neverovatno!

Tamo gde drugi lome jezik, Srbima može biti baš lako, sve dok se „doviđenja“ izgovara „do widzenia“ [čit. „dovidzenja“], „ime“ – „imię” [čit. „imje“], a „leto“ – „lato“. Naravno, tu su i čuvene poljske jezikolomke, poput „chrząszcza” [čit. „hžonšča“] – bube, „przepraszam“ [čit. „pšeprašam“] – „izvini“ ili „szczęścia” [čit. „šćenšća“] – „sreća“, ali upornost i marljivost u učenju brzo će vas pretvoriti u majstore najtežih jezičkih izazova!

Prilikom učenja najviše problema prouzrokuju padeži, ali… oni postoje i u srpskom jeziku!

Poljski je takođe čuven zbog velikog broja suglasnika i suglasničkih grupa, pre svega strujnih – frikativnih (kao što su „s“, „z“, „ž“ i „š“) ili slivenih – afrikata („đ“, „ć“, „č“, „dž“), koje se veoma često u izvornim rečima grupišu u prilično dugačke redove „š“-ova, „č“-ova i „ž“-ova.

Rečenice poput: „W Szczebrzeszynie chrząszcz brzmi w trzcinie” [čit. „V Ščebžešinje hžonšć bžmi v tšcinje“ – „U gradu Ščebžešin buba svira u travama“] ili: „W czasie suszy szosa sucha“ [čit. „V časie suši šosa suha“ – „Za vreme suše put je suv“] mogu biti problematične ne samo za strance, već i za Poljake, koji se često zbune, ukoliko govore prebrzo .

Poljski jezik, mada prilično složen, jedan je od milozvučnijih evropskih jezika, a postaje još poželjniji za učenje nakon posete gostoljubivoj Poljskoj. Tada shvatate da su sve jezičke smicalice zapravo korisna vežba za mozak, a mi – kad savladamo čaroban broj od 1200 reči – možemo da se pohvalimo pristojnim znanjem jezika, koji se ubraja u 20 najbitnijih jezika na svetu.

Ako vam je potreban prevodilac za poljski jezik, obratite nam se preko stranice kontakt.

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović-Radetić rođena je 22. juna 1980. godine u Dimitrovgradu. Kao diplomirani filolog za engleski jezik i književnost, ali i poznavalac bugarskog i ruskog, svoj profesionalni rad ostvaruje upravo u oblasti jezika, prevoda i lekture. Osnivač je prevodilačke agencije „Prevodioci Libra”.

Autor je romana „Cvetovi agave“ (2022), izdavač: Prometej, Novi Sad i pesničke zbirke „Kada sam bila ptica“ (2024), izdavač: Prometej, Novi Sad. Bavi se pisanjem recenzija, tekstova iz domena filologije, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte, kao i kreiranjem mapa uma. Član je grupe „Naučno tumačenje snova”, a poseduje i zvanje praktičara Tesla metamorfoze. Živi, radi i stvara u Beogradu. Udata je i majka je dva dečaka.

1 komentar

Zaštita: *

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.

Blog prevodilačke agencije Libra | Prevodioci.co.rs
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.