Veliki kineski zid

O Kini i kineskom jeziku

Piše: Maja Tešić

Da li ste znali da kineski jezik pripada sino-tibetanskoj porodici jezika?

Da je to tonski jezik, izolativni, analitički ili korenski, da su mu reči nepromenjive, da nemaju nastavke i da je kineski jezik zapravo jezik naroda Han.

Ovu su najosnovnije stavke o kineskom jeziku u naučnom pogledu. Činjenica je da Kina ima veoma složenu etničku strukturu, čak 55 nacionalnih manjina, da se na njenoj teritoriji govori jezicima koje pripadaju trima jezičkim porodicama sino-tibetanskoj, altajskoj i tajskoj, što složićete se komplikuje stvari. Na kraju ustvari za kineski možemo reći da je standardizovana forma jednog od dominantnih jezika naroda Han koji se zasniva na matrici severnog dijalekta i pekinškom izgovoru. On se u Kini još naziva i putonghua 普通话

Za mnoge najzanimljiviji deo kineskog jezika je njihovo pismo. Smatra se da postoji oko 60,000 karaktera. Za normalnu komunikaciju, čitanje novina I svakodnevi život smatra se da je dovoljno oko 2,500 karaktera, dok za studiranje,usavršavanje, čitanje stručne literature oko 6,000 karaktera. Iako se za mnoge ispisivanje karaktera potezima četkicom na papiru čini i zanimljivo i teško, kineski jezik je sam po sebi mnogo kompleksnija stvar. Više detalja kad je u pitanju prevod na ili sa kineskog ovde: www.prevodioci.co.rs/blog/prevod-na-kineski-jezik/.

Kineske karaktere koje danas vidimo kao titl u serijama, filmovima, na internetu ili novinama ustvari je pojednostavljana forma karaktera. U dalekoj prošlosti Kinezi su se služili slikovno-piktografskim pismom, pa su karakteri bili ljudi, životinje, predmeti, pismo se kao takvo kroz stoleća i istoriju menjalo, kako se menjao izgled tako se menjalo i značenje, izgovor pa i upotreba reči. Danas nam ta pojednostavljena forma omogućava lakše sporazumevanje, brže čitanje i pisanje.

Kinesko pismo, primeri
Kinesko pismo, primeri

Ono što buni većinu ljudi je da li je karakter slovo? Ne, karakteri kineskog jezika ne predstavlju slova abecede ili pak slogove. Karakter može imati samostalno značenje kao hăo u značenju dobro, takođe možemo imati situaciju da karakter samostalno nema značenje, već da u kombinaciji sa drugim karakterima gradi određeno značenje kao na primer 高速公路 gāosù gōnglù u značenju autoput.

Da li ste primetili male oznake iznad pojedinih vokala? To je jedna od sličnosti kineskog jezika sa drugim jezicima. Kao što jezici poput ruskog, srpskog, francuskog imaju akcente, tako se u kineskom jeziku pojavljuju tonovi koji imaju istu svrhu kao i akcenti. Na početku smo spomenuli da je kineski tonski jezik, tako da se jednostavnom promenom visine tona menja i značenje reči.

U kineskom jeziku postoje četiri tona koja se jednostavno nazivaju prvi,drugi, treći i četvrti ton.

Kada govorimo o Kini ne možemo  ne spomenuti čuveni Kineski zid, jedan od simbola Kine čije je građenje počelo još u periodu Zaraćenih država 475-221 g.p.naše ere. Kineski zid se proteže u dva osnovna pravca – od istoka ka zapadu i od juga prema severu. Ako bi se svi ti pravci spojili u jednu liniju njegova ukupna dužina iznosila bi oko pedeset četiri hiljade kilometara.

Od kineske kuhinje do Zabranjenog grada

Ono čime se Kina može pohvaliti je i jedna od najboljih kuhinja na svetu. Poznati po svojim aromaticnim začinima, jelima sa dosta pirinča, povrća, mesa, ribe, spremljenih u voku, preliveni soja sosom, preženi kiselo slatkim ukusima, idealnih boja, nije ni čudo zašto je kineska kuhinja jedna od najuticajnih nacionalnih kuhinja na svetu. Postoji izreka, ako ste bili u Pekingu i niste probali pekinšku patku, kao da niste bili u Pekingu. Prema mišljenju mnogih hrskava, sirupom prelivena kožica pačjeg mesa servirana sa palačinkama i lukom i potom umočena u sladak sos od pasulja čine ovo jelo pravim delikatesom.

U ovoj mnogoljudnoj zemlji posebno se ističu  dva grada Peking i Šangaj. Šangaj 上海,  nekada malo ribarsko mesto, danas najveći grad Kine i  svetska metropola, ekonomski, finansijski, trgovački centar ove zemlje.. Prema podacima iz 2010. godine Šangaj je imao preko 23 miliona stanovnika, poseduje veliki broj univerziteta, opservatorija, restorana, muzeja, razvijene sve grane ekonomije, pa nije ni čudo zašto Šangaj smatraju idealnim mestom za život.

Peking 北京, glavni grad Kine, sa druge strane nudi malo drugacija dešavanja. Grad brojnih četvrti, uskih ulica, istorijskih priča, obrazovni i politički centar u čijem srcu se nalazi Zabranjeni grad, najbolje očuvan kompleks palata u Kini, pa i na svetu. Kompleks se prostire na 78 hektara i žuta boja, kao simbol carske porodice, može se videti na svakom koraku. Tu je centralni trg Tjenanmen, letnja Palata, Ming grobnice itd.

Sigurno ste čuli za pekinšku operu 京剧, opera zajedno sa kineskom medicinom, tradicionalnim slikarstvom i kulirastvom čini nacionalno blago Kine. Sa specifičnim kostimima i šminkom, opera je bazirana na realnim situacijama. Sam pokret veoma je bitan na sceni, jer pomoću pokreta ulazite u samu tematiku opere. Npr ako glumac drži bič to znači da galopira, ako pravi kružne pokrete to znači da simbolično prelazi reke i planine itd.

Kina, zemlja primamljivog Dalekog istoka, puna je različitosti, obavijena velom mističnosti, prelepih hramova, palata, pejzaža, ispunjena istorijom i duhovnošću. Puna je i mudraca poput Konfučija, Lao Zi, Zhuan Zi.

„Šta je ljubav?
Konfučije reče: Ljubi čoveka.
Šta je znanje?
Konfučije reče: Spoznaj čoveka.“

Zašto učiti kineski? To je jezik koji govori svaka peta osoba na svetu.  Treba uzeti u obzir da je kineska ekonomija najbrže rastuća ekonomija na svetu, tako da bi vam znanje ovog jezika otvorilo nove poslovne mogućnosti, saradnju sa nizom kineskih kompanija koje polako ali sigurno osvajaju  svetsko tržište, kao i zbog velikog broja  kineskih turista koji pristužu u Evropu. Da li je teško? Da, jeste, savladati kineski je izazov, ali vam ne treba ništa više vremena nego što bi ste posvetili učenju ruskog ili nemačkog, potrebno je samo zbog njegove specifičnosti prilagoditi pristup učenja ovog divnog  jezika.

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović-Radetić rođena je 22. juna 1980. godine u Dimitrovgradu. Kao diplomirani filolog za engleski jezik i književnost, ali i poznavalac bugarskog i ruskog, svoj profesionalni rad ostvaruje upravo u oblasti jezika, prevoda i lekture. Osnivač je prevodilačke agencije „Prevodioci Libra”.

Autor je romana „Cvetovi agave“ (2022), izdavač: Prometej, Novi Sad i pesničke zbirke „Kada sam bila ptica“ (2024), izdavač: Prometej, Novi Sad. Bavi se pisanjem recenzija, tekstova iz domena filologije, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte, kao i kreiranjem mapa uma. Član je grupe „Naučno tumačenje snova”, a poseduje i zvanje theta praktičara. Živi, radi i stvara u Beogradu. Udata je i majka je dva dečaka.

1 komentar

Zaštita: *

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.