Za sve vrste prevoda sa i na turski jezik, kao i za hitne upite, možete nas kontaktirati na +381 (0) 65 36 70 320 ili putem mejla: prevodiocibg@gmail.com.
Kapadokija, Turska
Turski jezik u poslednje vreme postaje sve popularniji u našoj zemlji, što zbog velikog broja turskih serija koje se trenutno prikazuju na televiziji, što zbog velikog broja turista koji svake godine voli da svoje letovanje provede u Turskoj ili Istanbulu, magičnom gradu koji spaja dva kontinenta.
Istanbul i mediteranska obala privlače stotine hiljada naših turista, a sve veći broj kompanija ostvaruje saradnju sa turskim partnerima. U takvom okruženju, potreba za pouzdanim i stručnim prevodima sa i na turski jezik neprestano raste. Melodičan, dinamičan i bogat specifičnim strukturama, turski jezik zahteva prevodioce koji odlično poznaju njegovu složenost i strukturu.
Iako se Turska delom nalazi u Evropi, turski jezik nije blizak nijednom evropskom jeziku, što ga čini zahtevnim, ali i izuzetno zanimljivim za savladavanje.
U praksi, turski jezik je veoma izražajan i komunikativan: Turci koriste veliki broj ustaljenih fraza, idiomatskih izraza, onomatopejskih reči i specifičnu gestikulaciju koja se razlikuje od naše. Često kombinuju više reči sličnog značenja u istoj rečenici, što dodatno utiče na ton, stil i interpretaciju poruke. Zbog svega toga, kvalitetan prevod sa i na turski zahteva iskustvo, preciznost i duboko razumevanje jezičkog konteksta.
Ako vas je Turska inspirisala, bilo zbog putovanja, kulture ili popularnih serija, i razmišljate o učenju turskog jezika, korisno je znati nekoliko zanimljivih činjenica koje otkrivaju njegovu širinu i posebnost:
-
- Turski jezik danas govori oko 250 miliona ljudi u 35 zemalja sveta, što ga čini jednim od najviše korišćenih jezika na svetu.
- Po broju ljudi koji ga govore je šesti u svetu, a osim u Turskoj, i na Kipru gde je takođe jedan od zvaničnih jezika, govori se u balkanskim zemljama koje su u celosti ili delimično pripadale nekadašnjem Osmanskom carstvu: Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji… Svoj matični jezik govore i milioni turskih emigranata u Evropskoj uniji, a smatra se da ga samo u Nemačkoj govori preko 2 miliona ljudi. Rasprostranjen je i u Austriji, Švajcarskoj i Francuskoj.
- Ukoliko dobro govorite turski, mogli biste delimično da se sporazumete i sa narodom Azerbejdžana, Turkmenistana, Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana
- Do 1928. godine turski jezik je pisan modifikovanom verzijom arapskog pisma, kada je Mustafa Kemal Ataturk, koji se smatra ocem turske nacije, sproveo jezičku reformu, očistio turski od pozajmljenica i formirao Tursku jezičku asocijaciju (Turk Dil Kurumu) koja je zvanično ustanovila novi turski alfabet i u kasnijim godinama nastavila da brine o reformama jezika koje se sprovode. Ova ustanova i dalje aktivno radi.
- Tursko pismo se sastoji od 29 slova, od čega je čak 8 samoglasnika. Upravo velikom broju samoglasnika turski može da zahvali za izuzetnu melodičnost i harmoniju.
- „Piši kao što govoriš, čitaj kako je napisano” se ne odnosi samo na srpski već i na turski jezik. Svako slovo predstavlja jedan glas, bez izuzetka.
- U turskom jeziku ne postoji kategorija roda, tako da vam se može desiti da dok čitate knjigu neko vreme ne znate kog su roda akteri, posebno što se i većina novijih ličnih imena može odnositi i na muški i na ženski rod. Starija imena poput Osman, Ali, Hasan ili Mihriban, Ajše (Ayşe), Ilknur (İlknür) su strogo rezervisana za muški, odnosno ženski pol.
- U turskom jeziku postoji jasno pravilo slaganja samoglasnika u sufiksu reči koje gotovo da nema izuzetka, i ono se zove vokalna harmonija. Ovo pravilo, kao i većina drugih gramatičkih pravila u turskom, ima zanemarljivo malo izuzetaka.
- Najduža reč na turskom ima 70 glasova i glasi: muvaffakiyetsizleştiricileştiriveremeyebileceklerimizdenmişsinizcesine. Izvedena je od reči muvaffakiyet što znači uspeh, a prevod ove reči bi bio: Kao da ste od onih koje nećemo moći lako ubediti da postanu neko ko stvara neuspešne.
Da bi objasnili upotrebu ove izuzetno duge reči, Turci često ispričaju anegdotu o školi u kojoj su radili loši učitelji, stvarajući generacije neuspešnih đaka, osim jednog, koji je bio drugačiji. Direktor škole upravo ovom rečju opisuje njegov rad, slikovito pokazujući koliko je turski jezik bogat, fleksibilan i izražajno slojevit.
Time se tek naslućuje bogatstvo turskog jezika, a u nastavku slede još neki primeri koji otkrivaju složenost i lepotu turskog jezika.
-
-
- Turski jezik obiluje dijalektima, postoji najmanje 10 različitih dijalekata čije su razlike uslovljene pre svega govornim područjem, a razliku možete uočiti lako ako jedne godine odete na letovanje u Crnomorsku, a druge u Antalijsku regiju, ili na Kipar.
- Po svojoj strukturi je toliko logičan i koncizan, da neki stručnjaci smatraju da je ova struktura uzeta kao osnova za veštački jezik esperanto. Nove reči se dobijaju tako što se sufiksi dodaju na koren reči. Ponosni Turci će vam objasniti da to znači da onaj ko npr. nauči sufiks za množinu, može množinu napraviti i od reči koja je prestala da se koristi pre 300 godina, kao i od neke buduće reči koja još uvek nije ni ušla u turski jezik.
- Postoji teorija o matematičkom modelovanju turskog jezika i svojevrsnoj gimnastici uma kroz vrednosti 0 i 1 čijim se kombinovanjem dobijaju vrednosti slične kompjuterskom bitu. Brojnim primerima matematičkih izraza pomoću samo ove dve vrednosti dokazuje se neverovatna doslednost jezika.
- Ukoliko uzmete parče (parça) bureka (börek) iz tepsije (tepsi), ili se pokrijete jorganom (yorgan) i legnete na čaršav (carşaf), a glavu stavite na jastuk (yastık), ili iz sanduka (sandık) sa alatom (alet) uzmete čekić (çekiç) biće vam jasno u kojoj meri je period vladavine osmanskog carstva ostavio traga na naše kulturno i jezičko nasleđe. Postoji podatak da u srpskom jeziku ima oko 8.000 turcizama od kojih se u svakodnevnoj komunikaciji aktivno koristi oko 3.000. Neke reči, poput pomenute jastuk, nemaju ekvivalent u srpskom jeziku i nezamenljivi su deo srpske jezičke svakodnevice.
- U novije vreme turski jezik obiluje francuskim pozajmljenicama – jeton (žeton), filoloji (filologija), akreditasyon (akreditacija), a u nešto manjoj meri i engleskim – şov (šou), çıp (čip), kampüs (kampus). Kao što je slučaj i sa drugim jezicima, na promenu jezika najviše utiču mladi, pre svega korišćenjem pozajmljenica, skraćivanjem i upotrebom žargona.
-
Ako odlučite da naučite turski jezik, savetujemo vam da naučite ponešto i o turskoj kulturi, veri, turizmu, tradiciji, običajima… Novi svet koji ćete otkriti vas svakako neće ostaviti ravnodušnim.
A nakon svih zanimljivosti o turskom jeziku, slede odgovori na najčešća pitanja koja se tiču samog procesa prevođenja.
- Koje vrste prevoda sa turskog jezika najčešće radite?
Najčešće prevodimo poslovnu i tehničku dokumentaciju, ugovore, sertifikate, sudska i pravna dokumenta, kao i marketinške i veb-sadržaje. Po potrebi obezbeđujemo i overene prevode sudskog tumača za turski jezik.
- Da li nudite lekturu i korekturu tekstova na turskom jeziku?
Da. Pored prevoda, bavimo se i korekturom, kao i stilskom i gramatičkom lekturom tekstova na turskom jeziku. Ovu uslugu pružamo za različite vrste sadržaja, od poslovnih dokumenata i stručnih materijala, do tekstova namenjenih objavljivanju u štampi ili na digitalnim platformama. Naš zadatak je da učinimo da tekst bude jasan, jezički ispravan i prilagođen svrsi za koju je namenjen.
- Koliko vremena je potrebno za prevod turskih dokumenata?
Vreme zavisi od obima i vrste teksta. Kraći dokumenti se obično završavaju u roku od jednog radnog dana, dok su za složenije projekte potrebni duži rokovi. Uvek unapred dajemo tačnu procenu.
- Koliko košta prevod sa i na turski jezik?
Cena prevoda zavisi od vrste dokumenta, obima, rokova i da li je potrebna overa sudskog tumača. Pre slanja ponude uvek pregledamo dokument i dostavljamo jasnu, transparentnu cenu bez skrivenih troškova. Orijentacione cene možete pogledati ovde: www.prevodioci.co.rs/cene-prevoda.php.
- Da li radite i overene (sudske) prevode sa turskog jezika?
Da. Sudski tumač za turski jezik obezbeđuje overene prevode koji imaju punu pravnu validnost u zemlji i inostranstvu.
Ukoliko vam je potreban prevod, lektura ili overa sudskog tumača za turski jezik, pošaljite nam dokument na prevodiocibg@gmail.com ili pozovite +381 (0) 65 36 70 320.





Mislim da mi vec dosta znamo o stranim jezicima ali turski je malo tezi ali uz pomoc serija sve se nauci
Постоји и србска реч за јастук, а то је злавач. Слично бугарском зглавач, очигледно је истог, словенског корена,а значи оно што долази испод главе.
Ова реч „злавач“ се користи у западним србски крајевима који нису били под турском влашћу или су били неко кратко време. Конкретно, на Банији одакле сам ја.
Такође, уместо турцизма јорган, користи се реч „поплан“ у истом значењу.
Лепо сте описали како је Ататурк очистио језик од туђица, само ми немамо никакву језичку политику. За 100 година србски ће бити мешавина словенско, немачког, енглеског и турског језика. Довољно је обратити пажњу на излоге по БГ. Јадни смо, мислимо да смо много паметни и савремени ако уместо своје речи убацимо туђу.
Не знам за зглавач, али знам за узглавник, оно што иде уз главу, логично. И Словенци користе реч vzglavnik, тако да нема потребе за позајмљеницама.