Zašto je kreativnost važna?

Autor teksta: Ana Todorović-Radetić, vlasnica agencije i edukator

Velika većina ljudi smatra da nije kreativna, jer veruje da je to nešto što „pripada” samo odabranima.

Istina je, međutim, drugačija. Svaka osoba, svaka individua, pored osnovnih fizičkih čula koja nas povezuju sa spoljašnjim svetom (vid, sluh, miris, ukus i dodir), poseduje i „viša” kognitivna čula, a to su, percepcija, volja, pamćenje, intuicija, razum i mašta. To su naši najvredniji alati koje, nažalost, retko ko od nas koristi punim kapacitetom.

Mašta je najdivnija i najčudesnija stvaralačka sila.

Ona je naš kognitivni „softver” – procesor ideja koji radi u pozadini, čak i kada toga nismo svesni. Ipak, samo 2–3% ljudi koristi maštu na svestan, kreativan, stvaralački način, dok ostali smatraju da kreativnost pripada samo nekolicini izabranih.

Još gore, mnogi od nas koriste maštu protiv sebe – zamišljamo probleme koji nas još nisu snašli, ili katastrofe koje se možda nikada neće dogoditi. Umesto da bude pokretač stvaranja, mašta postaje izvor straha.

A mašta je, zapravo, jedna od najuzvišenijih mentalnih sposobnosti koju posedujemo. Sve što danas uzimamo zdravo za gotovo – od sijalice do pametnog telefona – nekada je postojalo samo kao slika u nečijem umu.

Neuronauka potvrđuje da je mašta „softver” mozga koji neprestano generiše ideje, čak i kada toga nismo svesni. Ljudi koji je koriste svesno, doslovno oblikuju svoju budućnost. To rade najuspešniji – oni vizualizuju gde žele da budu i ponašaju se već danas kao osoba koja su odlučili da postanu.

Zapanjujuće je da većina ljudi prolazi kroz život rasipajući svoje talente. A istina je: niko nije rođen s više mašte od drugoga – razlika je samo u tome koliko je koristimo.

Da bismo razvili kreativnost, potrebno je da svakodnevno što više koristimo taj unutrašnji „softver” koji smo svi dobili rođenjem. Jer kreativnost nije ni hobi ni luksuz – već osnovni alat za rast, inovacije i lično ispunjenje.

Naša kreativnost menja i nas i svet u kome živimo. Sve što danas postoji proisteklo je iz nečije mašte i kreativnosti. Svi naučnici, svi inovatori, svi vizionari koristili su ih da dođu do svojih otkrića.

Ako je održavamo aktivnom, onda se naš život razvija na mnogo strana i time postaje neuporedivo bolji. To nije filozofija, to je zakon ljudskog bića: nismo stvoreni da stagniramo, već da napredujemo.

Navike kreativnih ljudi:

  1. Spajaju različite oblasti

Kreativni ljudi često kombinuju naizgled nespojivo – nauku i umetnost. Leonardo da Vinči je bio slikar, vajar, matematičar i pronalazač. Proučavao je anatomiju i to znanje preneo u svoje slike, zbog čega su imale neverovatnu preciznost i proporcije. Radio je na Mona Lizi 22 godine, a samo usne je slikao čak 6 godina.

  1. Neguju hobije kao dragocenost

Druga navika kreativnih ljudi je da ozbiljno shvataju svoje hobije i čuvaju ih kao dragocenost, po svaku cenu. Taj hobi im pospešuje samopouzdanje, daje novu perspektivu i povezuje ih s ljudima sličnih interesovanja. Albert Ajnštajn je, osim što je bio naučnik, izuzetno dobro svirao violinu. Upravo on je rekao: „Mašta je važnija od znanja.”

  1. Ne čekaju savršene uslove

Kreativni ljudi ne čekaju ni prave prilike ni idealne uslove. Oni kreću u akciju, ekperimentišu, a neuspeh doživljavaju kao sastavni deo procesa i korisnu povratnu informaciju za dalje korake.

  1. I igra i disciplina

Kreativni ljudi se puno igraju isprobavajući razne stvari, ali su ujedno i veoma disciplinovani. Uporni su, fokusirani i odlučni. Umeju da budu i ekstrovertni i introvertni – često ideje traže u društvu i ljudima, a rade u samoći.

  1. Svesno usporeni multitasking

Još jedna od fascinantnih navika kreativnih ljudi je tzv. slow-motion (svesno usporeni) multitasking – sposobnost da rade na više projekata istovremeno, prelazeći s jednog na drugi. Kada se zaglave na jednom zadatku – prebace fokus na drugi, a njihovo nesvesno nastavlja da obrađuje problem.

Zaključak: Sve što danas vidimo nekada je bilo samo u nečijoj mašti. Naše mentalne sposobnosti su neograničene, a jedino ograničenje je ono koje stvorimo u sopstvenom umu.

 

Za online dečiju radionicu za razvoj kreativnosti, pošaljite upit na: prevodiocibg@gmail.com

Ana Todorović Radetić

Ana Todorović-Radetić rođena je 22. juna 1980. godine u Dimitrovgradu. Kao diplomirani filolog za engleski jezik i književnost, ali i poznavalac bugarskog i ruskog, svoj profesionalni rad ostvaruje upravo u oblasti jezika, prevoda i lekture. Osnivač je prevodilačke agencije „Prevodioci Libra”.

Autor je romana „Cvetovi agave“ (2022), izdavač: Prometej, Novi Sad i pesničke zbirke „Kada sam bila ptica“ (2024), izdavač: Prometej, Novi Sad. Bavi se pisanjem recenzija, tekstova iz domena filologije, obrazovanja, pozorišta i kulture uopšte, kao i kreiranjem mapa uma. Član je grupe „Naučno tumačenje snova”, a poseduje i zvanje praktičara Tesla metamorfoze. Živi, radi i stvara u Beogradu. Udata je i majka je dva dečaka.

Dodaj komentar

Zaštita: *

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.