drvo-porodica-jezika

Jezičke porodice

Piše: Nataša Živković

Dobro došli u svet jezika!

Pođimo od broja jezika u svetu! Koliko ih ima i da li je moguće odrediti njihov tačan broj?

Možda niste znali da danas u svetu ima oko 5.000 živih jezika. Mada je nemoguće biti precizan, aktuelni autoriteti u ovoj oblasti potvrđuju da je reč o navedenom broju. Ima i onih koji smatraju da ih trenutno ima oko 7.000. Od početka prošlog veka do danas te procene, po različitim osnovama, variraju od 3.000 do 10.000.

Ključno pitanje i nemogućnost preciznog definisanja broja leže u problemu jezičkog identiteta – šta treba računati kao jedan jezik.

Evo nekih primera koji nam pojašnjavaju problematiku: na primer, ako razmatramo ruski, mađarski, japanski, finski, korejski po kriterijumima (kakav je, od čega je postao i kako se vrednuje) može se konstatovati da su svi navedeni jezici odeliti od drugih. Problem nastaje onda kada po svim kriterijumima nije moguće napraviti jasne granice.

Na primer, kineski jezik se smatra jednim jezikom, ali bi se po njegovoj strukturi moglo govoriti o nekih osam jezika, odnosno dijalekatskih grupacija između kojih najčešće ne postoji velika razumljivost u govoru.

Još jedna zanimljivost – u Indiji, po mišljenju lingvista, ima oko 170 jezika. U Africi broj jezika je oko 1.400.

Ako se osvrnemo na naše područje, možemo reći da se govornici srpskog, slovenačkog i makedonskog, uz napor, mogu u značajnoj meri sporazumeti. To isto važi i za predstavnike švedskog, norveškog i danskog – tzv. polukomunikacija. Sa druge strane, u okviru jednog jezika, govornici različitih i udaljenih dijalekata gotovo se ne mogu sporazumeti.

broj-svih-jezika

Jezici po broju govornika

Jezici se međusobno razlikuju i po broju govornika. Ima onih kojima govori izrazito mali broj govornika, do onih kojim govore desetine, pa i stotine miliona govornika u svetu.

Najveći broj govornika ima kineski jezik – dakle, svaki peti čovek na svetu govori kineskim, odnosno nekim njegovim oblikom.

Poređenja radi – ako kineskim govori milijardu govornika, engleskim 300, a španskim 250 miliona, moglo bi se zaključiti da trećina svetskog stanovništva govori jednim od ova tri jezika. Ako ovom nizu dodamo jezike čiji broj govornika prelazi 100 miliona govornika (hindu – 200 miliona, ruski, arapski, bengalski – sa po oko 150 miliona, portugalski – 130 miliona, japanski – 120, nemački – 100 miliona), obuhvatili smo više od polovine stanovnika sveta. Ako od ukupnog broja jezka oduzmemo stotinka kojim govori 95% stanovništva, zaključujemo da je preostali broj jezika raspoređen na samo 5% stanovništva.

Pored ovih cifara koje nam pomažu da sagledamo odnose rasprostranjenosti jezika i koje, pod uslovom da ih shvatimo okvirno, ilustruju to mnoštvo nastalo besom bogova, kako donosi starozavetno predanje, valjalo bi obratiti pažnju na podelu jezika po jezičkim porodicama.

Podela jezika po jezičkim porodicama

Ovo je samo jedna od četiri naučne klasifikacije jezika, tzv. genetska (pored arealne koja proučava jezičke saveze, tipološke iz koje proističu jezički tipovi i funkcionalne koja upoređuje jezike s obzirom na to kakva je njihova komunikacijska i društvena uloga).

porodice-jezika

  • Indoevropsku porodicu jezika, kojoj pripada najveći deo svetskog stanovništva, čine sl. jezičke grupe: indoiranski (persijski, tadžički, pašto), indoarijska (hindu-urdu, nepalski, bengalski, sanskrt…), keltska (galski, irski, škotski, velški, bretonski, gelski…), baltička (litvanski i latvijski), persijska (farsi i drugi jezici i dijalekti, kao što su kurdski, belučki, gilanski, mazanderanski i luri), slovenska (ruski, beloruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, lužičkosrpski, slovenački, hrvatski, srpski, makedonski, bugarski, staroslovenski), romanska (španski, portugalski, francuski, italijanski, rumunski, katalonski, galicijski), germanska (jidiš, nemački, holandski, engleski, norveški, islandski, danski, švedski…)
  • Uralska porodica jezikaugro-finska grupa i samojedski jezici (severni Sibir); najznačajniji su mađarski, finski, estonski, laponski…
  • Kavkaska porodica jezika obuhvata jezike koji se govore samo na Kavkazu mada nije sasvim sigurno da čine jednu genetsku skupinu; najpoznatiji među njima je gruzijski jezik.
  • Altajsku porodicu jezika sačinjavaju turkijski/turkički, mongolski, tunguski jezici, a neki lingvisti ovoj grupi pripisuju japanski i korejski.
  • Semitsko-hamitska (afroazijska) porodica jezika: semitski (arapski, hebrejski, drevni akadski i aramejski…), berberski, kušitski (oromo, somalski…) i čadski (hausa…).
  • Nilsko-saharska porodica jezika: kanuri, luo, dinka.
  • Niger-kordofanska porodica jezika: joruba, igbo, fula, svahili, zulu…
  • Hoisanska porodica jezika: jezici Bušmana i Hotentota.

U Severnoj i Južnoj Americi vlada jezička šarolikost, možemo govoriti o (oko) 200 jezičkih porodica, a čitavo to bogatstvo možemo svesti na tri jezičke celine: eskimsko-aleutska, na-dene i amerindijanska; ove tri jezičke porodice obuhvataju 600–700 preživelih jezika, a samo tri ili četiri imaju više od milion govornika – kečua, gvarani, ajmara…

  • Dravidska porodica jezika – tamilski, telugu, kanada, malajalam i dr. i govore se na prostoru južne polovine indijskog potkontinenta.
  • Austroazijska porodica jezika: vijetnamski, kmerski (Kambodža), santali (Bangladeš, Nepal…), a njima srodni (verovatno) daički jezici (tajski, laoski), kao i javanski, malajski/indonežanski, sundanski, madurski i jezici koji se govore na Filipinima (tagalog, cebuano, ilokano).
  • Kinesko-tibetska porodica jezika: kineski, tibetski, burmanski, lolo…
  • Austronezijska porodica jezika: javanski, malajski, tagalog (Filipini), malgaški (Madagaskar)…
  • Indo-pacifička porodica jezika: papuanski jezici
  • Australijska porodica jezika: oko 170 preživelih australijskih jezika zajedno ima možda 30.000 predstavnika.
  • Korejsko-japanska porodica jezika: korejski, japanski (mada ih neki svrstavaju u altajsku porodicu kako je navedeno).

Ako smo istakli jezičke porodice i pokušali zamisliti tu jezičku mapu sveta, valjalo bi još jednom naglasiti da je indoevropska porodica najrasprostranjenija u svetu, broji oko 150 jezika (znatno manje od mnogih), ali njima govori preko 40% stanovništva. Možemo joj priključiti još jednu porodicu kojom govori preko 23% stanovništva – reč je o kinesko-tibetskoj (sino-tibetskoj) porodici jezika.

Rasprostranjenost jezičkih porodica

Korisno je znati i sledeće pojedinosti:

  • engleski jezik se govori u preko 50 zemalja sveta među kojima su: SAD, Novi Zeland, Jamajka, Kenija, Singapur, Malta, Pakistan, Nigerija, Irska, Indija, Kamerun, Filipini, Južnoafrička Republika, Kanada, Australija…
  • francuski jezik se govori i u: Belgiji, Luksemburgu, Kanadi, Čadu, Obali Slonovače, Švajcarskoj, Gvineji, Ruandi, Senegalu, Haitiju, Mauritaniji, Monaku, Madagaskaru.
  • govornika nemačkog jezika ima u 38 zemalja sveta: Austrija, Lihtenštajn, Luksemburg, Švajcarska, Belgija…
  • službeni jezik u Brazilu, Makau, Istočnom Timoru, Gvineji Bisao, Angoli, Sao Tomeu i Prinsipeu, Zelenortskim Ostrvima i Mozambiku je portugalski.
  • četvrti po broju govornika u svetu jeste španski jezik (govori se i u Latinskoj Americi).
  • arapski je četvrti jezik u svetu po rasprostranjenosti kao maternji; govori se na Srednjem i Bliskom Istoku i liturgijski je jezik islama.

Ako se pitate kojoj porodici pripadaju grčki, albanski, jermenski, važno je napomenuti da je reč o jezičkim izolatima, izolovanim jezicima indoevropske jezičke porodice. Još jedan od (tipičnih) izolata koji ne pripada nijednoj porodici jezika jeste baskijski, govori se u Evropi – Španija (Baskija i Navara) i Francuska (jugoistočni deo).

Ovakva jezička zbrka otvara nova pitanja i prostor za neka dalja istraživanja i nove klasifikacije. Nauka se krajem 18. veka počela baviti uzrocima pojave tolikog broja jezika u svetu i od tada interesovanje za ovu temu ne jenjava. Različite komunikacijske potrebe, seobe, ratovi i sl. samo su neki od razloga jezičke šarolikosti. Dok se broj jezika povećava i mapa postaje gušća, ostaje nam da tragamo za mnogim odgovorima u vezi sa ovom temom.

To je put približavanja drugim kulturama, a vrata svake kulture, kako ističe Edvard Sapir, otvaraju se ključem njenog jezika.

Pribavite sebi bar još jedan ključ!

Ana Todorović Radetić

Objavila Ana Todorović-Radetić. Ana je vlasnica prevodilačke agencije Libra, Prevodioci.co.rs. Diplomirani je filolog za engleski jezik i književnost. Autorka je romana „Cvetovi agave“. Višegodišnje iskustvo na projektima prevođenja.
Na Twitter-u kao @Prevodioci.

komentara

Zaštita: *

  • Kojoj grupi, porodici pripada romski jezik i da li se svi Romi razumeju među sobom?

  • Poštovana,
    Zahvaljujem na pitanju!

    Odgovor: romski jezik pripada indoevropskoj porodici jezika, indoarijskoj grupi; iako ga tretiramo kao jedan jezik, romski se odnosi na veći broj romskih dijalekata, nekada međusobno prilično udaljenih, pa je postojanje jednog romskog jezika problematično (ne postoji nikakav opšteprihvaćeni standardni oblik tog jezika). Da li će jedan Rom razumeti drugoga – zavisi od dijalekta kojim govore i koliko su ti dijalekti udaljeni.

Kontakti

Za svaku dodatnu informaciju oko procene prevoda, roka i cene:

Prevodilačka agencija Libra

Telefon: 065 36 70 320

Mejl: prevodiocibg@gmail.com.

Preporuka za čitanje:

Sarađujmo uz našu email listu:

Prijava
Loading

Nastavimo druženje na Fejsbuku:

Da li smo opravdali vašu pažnju?

Your Header Sidebar area is currently empty. Hurry up and add some widgets.